Pregled sedmice: Da li imamo srednju klasu?

Vijesti 14. aug 201608:43 > 08:44
N1

Glavni bh. tužilac Goran Salihović našao se pod istragom disciplinskog tužitelja nakon što su mediji objavili transkript navodno presretnutih telefonskih razgovora između predsjednika RS Milorada Dodika i novinara Mate Đakovića.

U njima se navodno potvrđuje da će istraga protiv Dodika u slučajevima “Pavlović banka”, “Bobar banka” i aferi “zlato” biti obustavljena. Da se ispita postupanje Gorana Salihovića, zatražio je i Transparency International BiH, a svemu navedenom prethodio je pravi rat izjavama pa i upozorenja iz Tuzilaštva za klevetu, ali i izjave ministra sigurnosti koji od ranije javno proziva Salihovića.

Slučaj “Pavlović banka” započeo je podizanjem krivične prijave Srpske demokratske stranke, a zbog sumnjivih okolnosti pod kojima je Milorad Dodik podigao kredit da bi kupio vilu na Dedinju u Beogradu. Otplatu kredita za kupovinu te vile vršio je šef poslovnice “Pavlović banke” u Bijeljini.  U priči Salihović-Mektić nekoliko je otvorenih pitanja za nadležne. Uz ostalo ko je i po čijem nalogu snimao Dodika i Đakovića?
Protiv Salihovića je od 2013. do 2015. godine podneseno šest prijava: četiri su odbačene, a u dva slučaja još traje postupak. Tek da se zna.

Referendumom protiv Ustavnog suda BiH

Nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, u vezi sa odlukom o raspisivanju referenduma, odlučilo je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a. Time je odbačen zahtijev kluba Kluba Bošnjaka, ali i potvrđena odluka o referndumu o Danu RS koji će se, sada već sigurno, održati 25.septembra. Građani će odgovoriti na pitanje “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan RS?”.

Reakcija međunarodne zajednice očekivano mlaka. Kao i proteklih godina svela se na javne opomene, poput posljednje Valentina Inzka u kojoj navodi kako “umjesto suprotstavljanja odlukama Ustavnog suda BIH i trošenja značajnih javnih sredstava, od vlasti Republike Srpske se očekuje da rješavaju nesporazume putem konstruktivnog dijaloga sa drugim političkim akterima”.

Odluka o referendumu uslijedila je nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u novembru 2015. presudio da obilježavanje 9. januara nije u skladu sa Ustavom BiH. Dijelom je bazirana i na ocjeni Venecijanske komisije Vijeća Evrope iz 2013. godine u kojem 9. januar, koji se obilježava kao Dan Republike i krsna slava ovoga entiteta, nosi moguću diskriminaciju nesrpskog stanovništva u ovom dijelu BiH.

Smjernice za Dodika

Da je retorika Milorada Dodika s godinama postala radikalnija, nije teško prepoznati. No zbog čega, dijelom otkriva dokument “Aneks 4 po modelu Ustava SAD” koji je izrađen 2012 godine, no javnosti otkriven prije nekoliko dana, kada su poslanici SDP-a na sjednici Paralamentarne skupštine BiH zatražili očitovanje čelnika RS “za koje je konkretne potrebe sastavljen i koliko je plaćen od strane poreskih obveznika?”.

Dokument su navodno izradile američke lobističke firme- predviđene su izmjene Ustava koji pretpostavlja raspad države. BIH je državna zajednica nastala u Dejtonu, njena opstojnost nemoguća, ako se ne podijeli na tri teritorijalne jedinice, navodi se uz ostalo u dokumentu.

U SDP-u naglašavaju da se sadržaj u najvećem dijelu poklapa sa destruktivnom političkom retorikom i aktivnostima Milorada Dodika protekle četiri godine. Čak je i Odluka o raspisivanju referenduma proistekla iz navedenog dokumenta. Treba podsjetiti da je sam Dodik javno priznao kako su mu američki lobisti čak nudili samostalnost RS, ali to košta. No, uputili su kako raditi.

Dok Dodik nastavlja raditi po smjernicma koje se lako mogu pronaći na zvaničnoj stranici predsjednika RS-a, iz OHR-a komentar, koji smo mogli kopirati protekle četiri godine.

”Ustavna struktura Bosne i Hercegovine može se mijenjati samo u skladu s amandmanskom procedurom definiranom Ustavom BiH. Nijedan stranački papir ne može promijeniti ove činjenicu”.

Siromašni, bogati i budžetska klasa

Prema indeksu bijede, BiH se našla na predposljednjem mjestu od 74 ekonomije svijeta. Kriterij je bila nezaposlenost koja prema zvaničnoj statistici u BiH iznosi 42 posto. Iako će anlitičari reći da je realan podatak 25 posto s obzirom na 200.000 osoba koje rade na crno, prema mehanizmu upozorenja EU crvena lampica se pali kada nezaposlenost pređe deset posto. U BiH bi davano eksplodirala.

No, ono što posebno zabrinjava je ekonomska nejednakst koja je u BiH sve više izražena.
U RS najbogatije 23 osobe zaradile su koliko i 76.700 građana. U Federaciji BIH najviša isplaćena plata prošle godine iznosila je 35.314 KM, isplaćena zaposleniku u bankarskom sektoru.

Da li imamo srednju klasu?

“Ako se to definira kao skupina ljudi koja ima stabilne i rastuće prihode i sa određenim pouzdanjem gleda u budućnost, onda imamo budžetsku klasu. Preko 250.000 zaposleno je u javnom sektoru, a to za ekonomiju i razvoj zemlje nije pohvalno reći. S druge trane nestala je sigurna radnička klasa, ljudi koji zarađuje za sve”, podvukao je prof.ekonomije Vjekoslav Domljan.

Jeli Koštana pobijedila palanku?

Velika mediijska prašina podigla se nakon odustajanja Bože Vreće od predstave “Koštana” u režiji Kokana Mladenovića. Članovi ekipe koja radi na ovoj predstavi nisu bili nimalo blagi na rječima prema njemu, poručivši kako će epilog doživjeti na sudu. U ekskluzivnom razgovoru za N1 Vrećo je istakao da je cijela atmosfera rezultirala stresom koji on s obzirom na svoju bolest nije mogao podnijeti.  Predstava je na kraju uspjela da stigne do pozornice i dugoočekivane premijere sa Eminom Elor. Režiser je poručio da je ”Koštana” pobijedila palanku, a vrijeme će pokazati koliko će i da li će ovaj skandal naštetiti bh.umjetniku.

Počeo Sarajevo Film Festival

Počeo je Sarajevo Film Festival. Paralelnim projekcijama filma “Taksist” u Narodnom pozorištu Sarajevo i Ljetnom kinu, odnosno dolaskom Roberta De Nira kojem je uručeno Počasno Srce Sarajeva na oduševljenje brojnih građana, ali i turista koji su prethodnih dana pristigli u Sarajevo.  Film “Sljedbenica” Lukasa Valenta Rinnera otvorio je takmičarski program koji je ove godine drugačiji jer nema filmova koji se bave temama rata i tranzicije.  Tokom devet dana biće prikazano stotine filmova uz ostalo i sedam najvažnijih ostvarenja nastalih tokom prošle godine u regiji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.