Prokoško jezero decenijama je plijenilo pažnju ljepotom.
Prirodno stanište endemskog alpskog tritona zbog loše putne komunikacije bilo odsječeno i turistički neatraktivno, sve dok nekome nije naumpalo da se u ovoj prekrasnoj oazi može napraviti novac (a fiskalni račun, šta je to?).
Desilo se to u prvim poratnim godinama kada je na obalama ovog prirodnog dragulja, ”preko noći” niklo nekoliko stotina kućica, vikendica, katuna – kako ih ovdje još uvijek nazivaju.
Dolaskom ljudi u ozbiljnijem broju, stigli su i problemi. Jezero ovih dana više podsjeća na nekakvu neuglednu baru nego na, donedavno, jedan od najljepših predjela u Bosni i Hercegovini.
Stotine turista svakodnevno dolaze, ali i domaćini koji su jezeru ”ukrali” izvore vode kako bi ih ”ubacili u sistem” i doveli do svojih kućica, katuna. A onaj sitniš koji još dospije do jezera nije dovoljan. Mještani, uglavnom naseljeni po okolnim selima, dosjetili su se da vještački spriječe oticanje vode iz jezera, ali tu je nastao novi problem.
Zbog neprirodno dugog zadržavanja vode u jezeru, ”podivljala” je atipična flora koja se neprestano širi na račun sve manje vodene površine onog što smo nekad s obrazom nazivali prirodnim draguljem. A danas ono što je od jezera ostalo, nije ni ”d” od dragulja.
U nastavku pogledajte nekoliko detalja zabilježenih na Prokoškom jezeru – tužnom i skoro uništenom…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
