U poljoprivrednoj proizvodnji Tuzlanskog kantona dominira prozvodnja šljive i kornišona. Godišnje se proizvede do 30 000 tona šljive. Proizvodnja nije problem, ali jest tržište.

“Kada je u pitanju kornišon, imamo dobru proizvodnju u kvalitetu. Ali imamo probleme kada je u pitanju tršište evropske unije, uvođenje kvota kada je u pitanju šljiva. To su sve stvari koje treba na vrijeme rješavati, a ne da zatekne proizvođača, odnosno, otkupljivača”, kaže Salih Durić iz Zadruge PMG VIP Gradačac.

Ovaj dio Bosne nekada je bio među tri najveća proizvođača sadnog materijala bivše Jugoslavije. Sadnice kontinenatalnog tipa čine uglavnom jabuka, kruška i šljiva, ali i ostalo voće. Godišnje se proizvede do 400.000 sadnica, ali ni tu država ne pomaže.

“To nam diktira tržište i poztražnja za sadnicama koja za sada opada, prije svega iz razloga što u dijelu Federacije već pet godina nema podsticaja za proizvodnju voćnih zasada”, smatra Taib Joldić iz firme Voćni rasadnik Srebrenik.

Ima i onih koji su zadovoljni. Uspjeli su svoje proizvode lasirati na evropskom tržištu. “Uglavnom mi izvozimo vani. Ovo po sajmovima je samo prezentacija. 99% ide, izvozi se vani”, dodaje Nešet Mulalić, proizvođač korpi.

Ali, da bi i poljoprivrednici mogli izvoziti BiH treba strateške dokumente i instutcije koje ćee ih zaštititi. federalno ministarstvo oobećava pomoć kroz usvajanje Programa za ruralni razvoj 2016- 2020 godina.

“Kroz postojeći i budući program IFAD, kroz pomoć Svjetske banke i budžetska sredstva, nastoji da napravi što bolji ambijent kako bi naši poljoprivredni proizvođači lakše i bolje proizvodili kako za domaća tako i za inostrana tržišta”, dodaje Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede FBiH.

Poljoprivreda je veliki potencijal za razvoj BiH. Isto tako, poljoprivreda je grana gdje najviše uvozi BiH. Sajam je jedinstvena prilika da se ta situaicja pokuša promjeniti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.