Širom Bosne i Hercegovime, Hrvatske, Srbije, Kosova, Slovenije, Crne Gore i Makedonije, zemalja koje su nekada bile pod okriljem Jugoslavije, još uvijek vremenu prkose gigantski spomenici i podsjećaju na državu koje više nema.
Spomenici su uglavnom izgrađeni u periodu između 1960. i 1970. godine, a naručio ih je predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito. Građeni su u znak sjećanja na bitke, žrtve i zločine tokom Drugog svjetskog rata.
Futurističke betonske konstrukcije dizajnirali su mnogi kipari iz Jugoslavije, a spomenici su građeni i kako bi se njima predstavila snaga i povjerenje u Socijalističku Republiku Jugoslaviju.
Na Dan republike, koji se obilježavao 29. novembra, na godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a, kada su predstavnici partizanskog pokreta otpora proglasili federalno uređenje Jugoslavije i ustavotvornu skupštinu 1945. godine, spomenike širom Jugoslavije obilazile su hiljade ljudi, a godišnje bi spomenike posjetilo i do nekoliko miliona državljana Jugoslavije, ali i turista.
Dan republike se više ne obilježava. Spomenike rijetko ko obilazi. Oni, ogromni i razasuti širom nekadašnje zajedničke države danas stoje i prkose vremenu. Ogromni, pomalo zastrašujući i gotovo posve zaboravljeni.
Reutersovi fotografi objektivom svog aparata zabilježili su kako ti spomenici danas izgledaju.