Centralna izbora komisija BiH odbila je danas zahtjev Povjerenstva za provedbu referenduma o Danu Republike da im ustupi biračke popise, uz ocjenu da je neosnovan i nedopušten.

Žalba na ovu odluku je moguća u sljedeća dva dana Žalbenom vijeću Suda BiH.

Odluka je donesena tijesnom većinom i podržala su je četiri od sedam članova CIK-a na temelju procjene kako ad hoc formirana komisija za provedbu referenduma u RS-u nije tijelo koje bi bilo zakonom ovlašteno za raspolaganje biračkim popisom. Protiv odluke su bili članovi iz reda srpskog naroda i ostalih. Zahtjev je odbijen kao nedopušten i neosnovan.

“Bilo je kolega koji su smatrali da se treba udovoljiti zahtjevu, većina kolega su smatrali da se nisu stekli formalno-pravni uslovi, da Republička komisija za održavanje referenduma nema aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva, a istoremeno su cijenili da je sam zahtjev po sebi neosnovan jer jedino lokalni organi vlasti mogu tražiti izvode što nije bio slučaj”, istakao je Ahmed Šantić, predsjednik CIK-a..

No za članicu CIK-a Irenu Hadžiabdić ovo nije bilo dovoljno da se zahtjev odbaci kao nedopušten, već kao podnesen od neovlaštene osobe, zbog čega je glasala protiv ovakve odluke:

“Ali sam isto tako očekivala da se taj problem može riješiti vrlo brzo iza petog septembra, podnošenjem od ovlaštenog lica, lokalnog nivoa, pa će se odrediti i biračka mjesta za referendum. Kada Mjesna zajednica traži spiskove, dostavlja biračka mjesta da znamo prilogaditi, da možemo naparaviti birački spisak. Bila sam protiv davanja ili nedavanja spiskova, jer sam željela da se ovoj komsiji uputi pismo i ovo obrazloži. Mi moramo razgovarati”, kazala je Irena Hadžijabdić, članica CIK-a. 

Osim republičke komisije, na sjednici se diskutiralo i da li se prilikom odlučivanja moraju razmotrati i ostale odluke koje se odnose na referendum.i ponovo različiti stavovi

“Nije naše da budemo sredstavo za promoviranje ili za zabranjivanje refernduma, nemamo ovlasti da ulazimo u ustavnost i zakonitost referenduma. Samo je pitanje toga da li imamo ispunjene uslove da nešto damo ili ne damo”, dodaje Hadžijabdić. 

“Mi ne možemo ocijenjivati ustavnost i zakonitosti pojedinih akata. Ali smo dužni u donošenju svojih odluka poštivati odluke koje su ustavne, a ne nikako one koje su neustavene ili su u procesu pribavljanja nekakve ustavnosti i to je pravni princip koji svaki pravnik mora znati”, dodaje Šantić. 

Stav članova CIK-a iz reda srpskog naroda od ranije je poznat. Današnju odluku nazvali su političkom:

“Na žalost ja milsim da preglasavanje na vrlo osjetljivom kriteriiju nije dobro ali postalo je uobičajno To se može se odraziti na rejting CIK -a”, smatra Branko Petrić, član CIK-a. 

Na odluku CIK-a u naredena dva dana može se podnijeti žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u čija je odluka konačna i obvezujuća.

CIK nije imala nimalo lak zadatak. U izbornom zakonu tek dvije šture odredbe odnose se na referendum. S druge strane ne treba zaboraviti ni političke pritiske kojim su bili izloženi pojedini članovi, odnosno navode o krivičnim prijavama ako bi glasali na ovaj ili na onaj način ili pak zahtjeve za izuzećem pojedinih članova.

No to u Cik-u to danas nisu željeljeli komentirati. Za sutra je najavljen početak predizborne kampanje za lokalne izbore. Ovjereno je 455 političkih subjekata, koji na kampanju ukupno mogu ukupno potrošiti oko 28 miliona i 158 hiljada maraka.

Politički subjekti su upozoreni da se suzdrže od nacionalističke retorike za koju mogu biti platiti kaznu i do 200.000 KM.

Na izbornim listama naći će se imena više od 30 hiljada.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.