Predizborna kampanja u BiH nije ni prestajala, složiće se većina analitičara.

Od onih pozitivnih procesa, aplikacije za članstvo u EU, do problema sa popisom, političkih prepucavanja u Federaciji i posljednjih prijetnji referendumom – teme su o kojima politička javnost bruji proteklih mjeseci i koje će, čini se dominirati i zvaničnom predzbornom kampanjom.

“Mi ćemo vjerovatno, sve više slušati teme koje su sukobljavanje na onovu nacionalnog, vjerskog, sistemskog ili nečeg sličnog. Zaista BiH pokazuje na ovaj način jedan od apsurda jer je apsurdno da vam nacionalne teme dominiraju lokalnim izborima”, upozorava politolog, Vlade Simović.

Na tom tragu su i predizborni slogani;
SDP: Kako Zaustavljanjem podjela možemo napraviti BIH za sve.
SBB ostaje uz narod kojem garantuje stabilnost.
SDA i dalje vjeruje u snagu i jedinstvo.
SNSD u snagu Srpske, dok opozicija u RS-u smatra da „Srpska mora bolje“.
Poruke HDZ-a su pomalo na čekanju jer paralelno rade kampanju za sestrinsku stranku u Hrvatskoj, no zato se Hrvati i Hrvatice u Sarajevu pozivaju na potvrdu kao hrvatska zajednica, dok na jedinstvo, ovaj put uz vjerski kontekst poziva odbor SDA u Kiseljaku.
U DF pak nude Život kakav želimo, no ovaj put uz konkretene programske ciljeve

Podijeljeni, razjedinjeni, Snaga naroda, snaga Srpske.. Hrvati za Europu – gdje su u svemu problemi za koje su jedinice lokalne uprave doista nadležne. Stambena, komunalna politika, uređenje javnih prostora, građevisnko zemljište… Valjda će se i o tome govoriti – jer to jesu osnovni zadaci lokalnih organa vlasti.

To misle i građani koji od lokalnih izbora malo očekuju.

U istraživanju koja je pratilo prošle lokalne izbore, rezultati su pokazali kako se većina kandidata držila populizma i demagogije. Lokalani putevi možda jesu ušminkani, kao što se to čini i sada, no fotošopiranim slikama kandidata koji se ove godine masovno oglašavaju i putem društevnih mreža – nedostaje sadržaj.

“Ono što će se desiti, da ćemo u moru nekih profila ili facebook stranica biti zatprani slikama, brojevima kandidata, dok ćemo ostati bez kvalitetnog sadržaja što oni moraju ponuditi u smislu onoga što su uradili, do toga što se zaista treba napraviti u lokalnim zajednicama”, mišljenja je stručnjak za digitalnu komunikaciju Tarik Kapetanović.

Dio krivice, slažu se analitičari, je na samim građanima koji većinom pasivno posmatraju dešavanja u vlastitom dvorištu, rijetko postavljaju pitanja i traže odgovornost.

Pa ipak, od 2004. do 2012. godine najviše registrovanih glasača je ispunilo građansku dužnost upravo na lokalnim izborima, na posljednjim je glasalo čak 56,51 posto birača.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.