Ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović gostovao je u Novom danu gdje je govorio o novinama u obrazovanju, ali se dotakao i problema.
Jeste li vi zadovoljni situacijom u oblasti obazovanja u KS?
Jako sma zadovoljan kako napredujemo. Stabilizirali smo ključnu stavku finansije u obrazovnom sistemu, sada radimo na kvalitetu, ali ide jako teško.
Škola je počela. U Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu učenici su prvi dan počeli s rukom na srcu i intoniranjem himne. Reakcije roditelja su bile različite. Čija je ovo ideja bila?
Odavno smo gajili ideju da se nešto uradi, da djeca prihvate patriotizam kako bi više voljela ovu državu. Ideja je potekla od Sejfudina Tokića i jednog broja akademika. Na sastanku sa njima, kada se razgovaralo o ovoj temi, bili smo prisutni premijer KS Elvedin Konaković i ja, i moram istaći nije bilo nikakvog otpora u vezi ove ideje.
Sa prvim zvonom pored himne su stigle i druge novine. Koje su to?
Uradili smo nekoliko reformi, između ostalih, povećali broj predmeta za prvačiće. Za svaku reformu imamo primjedbe. Međutim, kada pogledam zemlje regiona vidim da zaostajemo za njima. Na Zapadu je odavno ova praksa da prvačići imaju strani jezik, samo mi kasnimo.
Ove reforme smo uradili na jedan stručan način. Upoznali smo nastavnike razredne nastave šta trebaju uraditi.
Devet predmeta za prvačiće, novi su engleski, informatika i tjelesni. Je li previše?
Sproveli smo jedno istraživanje koje je pokazalo poražavajuće rezultate da veliki broj naše djece nemaju odgovarajuću tjelesnu težinu. Prva mjera koju smo kao odgovor na ovo istraživanje uveli je treći čas tjelesnog odgoja, a druga je uvođenje pravilne ishrane. Moramo se suočiti sa problemom pretilosti kako bi našli rješenje. Jedna od solucija je i edukacija roditelja.
Što se tiče uvođenja engleskog jezika u prvi razred – utvrdili smo da u regionu imamo najniži fond sati engleskog jezika. Drugo, postojala je ranije anomalija da su naša djeca u predškolskom periodu izučavala engleski da bi prve dvije godine škole propustila da nastave sa učenjem.
Već ranije je bilo mnogo žalbi na isuviše teške torbe đaka, s obzirom da sve naše škole nemaju ormariće, pa su učenici prisiljeni nositi knjige kući. Bilo je riječi da im se olakša. Kako?
Mnogi nastavnici su prisiljavali učenike da pored osnovnih knjiga nose i neku drugu literaturu. Obavezali smo škole da nemaju pravo to tražiti od učenika. Uglavnom ovo se radilo zbog veze između izdavača i pojedinih nastavnika i tu praksu smo prekinuli. Što se tiče broja udžbenika koje učenik treba nositi sa sobom pokušavamo napraviti racionalizaciju po uzoru na zapadne zemlje.
S početkom godine počinju i brige kako obezbijediti djecu za školu. Za prvačiće je Ministarstvo obezbijedilo knjige što je veliko olakšanje? Knjige za engleski + radna sveska koštaju 28 KM.
Imam problem sa udžbeničkom politikom. Smatramo da je neophodno da se donese zakon na nivou kantona kako bi se rješio ovaj problem. Imamo problem da se knjige ne mogu naslijediti niti proslijediti. U RS-u je to bolje riješeno i knjige su jeftinije. Sa sinom sam nedavno išao kako bih mu kupio knjige i bio sem veoma zabrinut zbog cijena. Samo u KS-u imamo 18 izdavačkih kuća koje vrše veliko lobiranje. Ova vlada ima hrabrost suprostaviti se tom lobiju.
Kakva je situacija sada sa podružnim školama? U vezi te priče se svojevremeno digla prašina?
Određene interesne grupe su javnosti prezentirale neistine kako mi želimo prodati te škole, a u stvari ovdje se radi o problemu u administraciji. Imamo problem da škole od 200 učenika ima menadžment kao i škola od hiljadu. Također, imamo zgrada u kojima se nalaze dvije, pa čak i tri škole. Želimo ukinuti praksu koja je omogućila da samo određeni pojedinci vode škole.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.