Radioaktivni otpad u Bosni i Hercegovini se odlaže u skladišta bez licenci. Privremena mjesta gdje se čuva zapečaće su postorjenja nekadašnjih privrednih giganata. Dok se jame sa hiljadama tona otpadnih ulja nalaze u naseljenim mjestima.

Više od 20.000 tona starih otpadnih ulja odloženo je u tzv. Gudronsku jamu. Na pet kilometara od centra Modriče u naselju Garevac šezdesetih godina prošlog vijeka rafinerija je počela sa odlaganjem otpadnih ulja.

Od 2000. godine izbjeglicama su ovdje dodijeljeni placevi i izgrađeno naselje. Deceniju i po stotine ljudi je svakog dana suočeno sa nesnosnim mirisom i mnoštvo problema koje uzrokuje ovaj otpad.

“Miris taj koji se širi je opasan za disajne puteve i može prouzrokovati zdravstvene probleme ljudima, a problem je i što ljudi ovdje na tom parčetu zemlje koje imaju siju povrće. Ta zemlja nije dobro zbog podvodnih voda”, ističe Zoran Demunić, Garevac kod Modriče.

Da se ovaj otpad mora ukloniti stav je resornog ministarstva. No, već godinama najavljuju rješenje problema ali konkretne korake još nisu preduzeli.

To je obaveza Rafinerije Modriča i Rafinerija Brod. Oni su nama dostavili elaborate i na tom postupku smo svi angažovani. Smatra da će to biti u dogledno vrijeme riješeno”, kazala je Srebrenka Golić, ministrica ekologije u Vladi RS.

Otpadna ulja su zaostavština iz bivše SFRJ. Nasljeđen je i problem sa radioaktivnim otpadom. Uglavnom su to radioaktivni gromobrani i detektori dima. Zbog nedostatka licenciranog centralnog skladišta u BiH ove opasne supstance se privremeno odlažu uz industrijske objekte, gdje su i korišteni.

Ovdje u halama nekadašnjeg privrednog giganta Čajevac su smještene i prostorije Instituta za mjeriteljstvo BiH. U ovim prostorijama su zapečaćeni kontejneri sa radioaktivnim otpadom i biće tu sve dok se ne izgradi centralno skladište.

Kada će se izgraditi još se ne zna. Međutim, iz Agencije za za radijaciju i nuklearnu bezbjednost BiH navode da su količine minimalne u odnosu na zemlje u regionu, te da se u BiH ne stvara novi otpad.

“Praktikuje se da sve što se uveze za industriju i medicinu se poslije potrošenog polovičnog vremena raspada se vraća proizvođaču koji dalje reciklira”, navodi Emir Dizdarević, direktor Državne regulativne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost.

Osim što je ovakav vid skladištenja postojećeg otpada rizik za zdravlje stanovništva, moglo bi biti i prijetnja bezbijednosti ukoliko dođe u pogrešne ruke jer se može koristiti i za terorističke aktivnosti, navedeno je u prošlogodišnjem izvještaju o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti.