Na sjednici Vijeća za opće poslove Evropske unije, kojom je predsjedavao delegirani ministar Vlade Republike Slovačke Ivan Korčok, prihvaćen je zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji i dat nalog Evropskoj komisiji za pripremu upitnika za BiH.

O kakvim se pitanjima radi i šta to konkretno znači za BiH u Novom danu komentarisao je Zekerijah Smajić, ekspert za evropsku politiku i proširenje EU.

Šta ovo prihvatanje konkretno znači za BiH?

Prihvatanje zahtjeva je ozbilja faktografija koja se ne može zanemarivati. Ovo je jedna od predstepenica za početak pregovora. Kada dobijemo status kandidata tek onda počinje prava pregovorna faza. Podsjetimo da je Hrvatska predala svoje odgovore na upit, koje mi sada tek čekamo, 2003. godine, a postala je članica 2013. nakon devet i po godina teških i mukotrpnih pregovora. Hrvatska je morala odgovoriti na 4.500 pitanja. Naša administracija bi se mogla poslužiti iskustvima Hrvatske, Srbije ili Crne Gore koji su prošli faze kroz koje BiH tek prolazi. Naša administracija je mogla, ukoliko je željela i znala, pripremiti već 80 posto odgovora na stereotipna, klasična pitanja. Treba istaći jedan detalj vrlo bitan, a to su kriteriji iz Kopehagena iz 1993. godine koji su ustanovljeni upravo zbog zemalja jugoistočne Evrope. Zbog specifičnog političkog, ekonomskog i socijalnog sistema u kojem su bile te zemlje, kriteriji EU su prošireni i na administrativne. Pretpostavljalo se, ali i znalo, da su te administracije bile drugačije uređene i drugačije su funkcionisale. BiH je potvrdila da je adminstracija jedna od najslabijih karika cijelog procesa proširenja.

Kako komentarišete procjenu da smo napredovali?

Neki spektakularni razultat nije bilo moguće ni ostvariti. Evropska komisija ovdje ne živi, ne hrani se, ne kupuje po marketima, ne ide u školu, pa zbog toga i ne vidi da obični građani ne osjećaju kvalitet tih sprovedenih reformi. Ne treba biti pesimista, ali opasnoj je biti i optimist. Treba biti realan i sprovesti sve reforme kako bi uhvatili korak sa EU. Također, trebamo iskoristi iskustvo sa Hrvatskom koja je jedina zemlja iz procesa proširenja, bilo ih je do sada šest, da je doživjela stagnaciju i pad po svim kriterijima nakon ulaska u Uniju, osim turizma. Građani u Hrvatskoj danas žive lošije nego što su živjeli prije ulaska u EU. Znači, sam ulazak u EU ne znači blagodat samo po sebi nego se ta blagodat mora isposlovati. BiH se mora uskladiti sa evropskom pravnom stečevinom. To je više od 100.000 stranica koje nije samo dovoljno prevesti nego najdosljednije provesti. To je smisao eurointegracija kako bi naši građani živjeli poput ljudi u Švedskoj, Luksemburgu…

Da li je ovo “zeleno svjetlo” moralni podstrek?

Radi se o moralnom činu kako bi se BiH ohrabrila. Mislim, iskreno, da je Evropska unija pogriješila zato što je sa ovom odlukom trebala sačekati do završenja lokalnih izbora jer će politička elita to pripisati samo sebi. Elita će pobrati sve lovorike. EU danas nedostaje mudrost iz doba Konrada Adenauera. Unija je izgubila kredibilitet i autorite koji je imala prethodnih 50 godina. Pokazala je nedoraslost politikom u odnosu na zemlje zapadnog Balkana. EU mora doživjeti unutrašnju reformu kako bi ponovo mogla djelovat na međunarodnoj sceni onako kako je to činila ranije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.