I ova predizborna kampanja ličila je na ispraznu retoriku. Centar za izborne studije prezentovao je rezultate medijskog monitoringa, a cilj im je bio edukacija glasača, ali i usmjerivanje stranaka na šta da fokusiraju svoje kampanje
Predizborne kampanje ulaze u finalnu fazu, pripremaju se završne riječi i obećanja koja će začiniti izbornu trku u koju je ove godine ušlo oko 30 hiljada kandidata za pozicije odbornika, načelnika i gradonačelnika. Neki će reći interesantna, posebna, a neki da se radi o najdosadnijoj kampanji do sada. Međutim, koliko je kampanja bila iskrena, koliko su obećanja kandidata uspjela pridobiti glasove građana?
“Relevantnost jeste prisutna, ali konkretnost ne u tolikoj mjeri, jer je većina kampanje čisto isprazna retorika, ili samo medijska promocija kandidata i kandidatkinja”, kaže Medina Mujić iz Centra za izborne studije.
I upravo relevantnost i konkretnost predizbornih priča bila je na ispitu. Teme koje dominiraju među relevatnim za građane su razvoj lokalnih zajednica, zapošljavanje, smanjenje siromaštva, mladi i obrazovanje. Međutim, ni ove godine nisu izostale priče o referendumima i novim sukobima. Istraživanje Centra za izborne studije govori da je broj relevantnih i nerelevantnh tema u kampanjama gotovo identičan.
“Ono što naše istraživanje kaže vezano za to u kojoj mjeri je građanima važno da se politički subjekti bave pitanjima koja su relevantna za lokalne izbore, većina građana zaista jeste za to da se trebaju baviti s tim temama, međutim, istovremeno imamo situaciju gdje 50 posto građana kaže da im to nije presudan faktor u smislu za koga će glasati”, kazao je Adnan Huskić iz Centra za izborne studije.
Od 13 političkih stranaka čije su predizborne kampanje praćene u 19 medija, po relevantnosti prednjači Naša stranka, a slijede je stranke opozicije iz RS-a.
Na dnu ove tabele nalaze se stranke iz kojih dolaze sva tri člana Predsjedništva BiH. Pitanje koje istraživanje postavlja je i koliko su ljudi spremni prepoznati relevantnost tema kojima se političari bave, te konkretnost njihovih obećanja.
Međutim, istraživanje pokazuje da veliki broj glasača zapravo ne mijenja često mišljenje, glasat će za iste kandidate i stranke kao na prošlim izborima. S druge strane, veliki broj apstinenata kaže da nema za koga glasati i da su sve političke stranke iste.
Ono što istraživači navode kao porazno, jeste veoma mali procenat povjerenja građana u izborni proces.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
