Iz godine u godinu revizori na svim nivoima ukazaju na iste nepravilnosti i mahom za iste institucije daju negativno mišljenje ili ono sa rezervom
Samo u periodu od 2013. do 2015. revizori su od sačinjena 573 izvještaja, dali negativno mišljenje za 72 institucije, te 226 mišljenja sa rezervom. No, realizacija revizorskih preporuka izostaje, što predstavlja značajan problem u BiH.
Revizori u BiH sugerišu, institucije ignorišu. Ovako bi se moglo ukratko reći kako na preporuke revizora posljednjih godina odgovaraju institucije u BiH.
Raspon nerealizovanih prepruka revizora kreće se od 25 posto u RS, 43 posto u Federaciji do visokih 55 posto na nivou države. Poređenja radi u razvijenim demokratijama stepen realizacije preporuka revizora je i do 90 posto. Postavlja se logično pitanje jesu li revizorski izvještaji postali sami sebi svrha?
Isto pitanje postavili su u Centrima civilnih inicijativa, koji su analizirajući ovu oblast došli do zaključaka da su zemlje regiona daleko ispred nas. Njihova tužilaštva na osnovu izvještaja revizora otvaraju predmete i procesuiraju odgovorne za kriminal, dok u BiH, iako iz tužilaštva poručuju da takvi predmeti postoje, oni javnosti nisu poznati.
“Nisu ni blizu međunarodne prakse, gdje jedan poglavlje njihovog izvještaja treba da bude posvećeno preduzimanju aktivnosti i postupanju po nalazima revizora. I onome koje je samoinicijativno i ono koje je po dostavljenim izvještajima i ono koje je po saznanjima“, rekao je Muris Bulić iz CCI.
Tužioci se često žale da informacije koje su date u izvještajima revizora ili su obimne ili nisu dovoljne za pokretanje krivičnih prijava, no suština problema je u nedorečenim zakonima, zakonima koji su napisani da ne sankcionišu- stav je bivšeg sudije i tužioca Vehida Šehića.
“Trebalo bi razmišljati u smjeru da službe za reviziju ubuduće sem izvještaja koje dostavljaju tužilaštvima, treba da dostave i krivične prijave, znači mijenjati zakone i tu im obavezu dati, kako bi se ubrzao taj postupak i da bi imali konačne ishode ukoliko su negativni izvještaji sa elementima krivičnog djela. Takvu obaveze službe za reviziju imaju i u Srbiji i u Hrvatskoj, i to se pokazalo svrsishodnim i daleko djelotvornijim nego što imamo sadašnje stanje u BiH“, kazao je Vehid Šehić, bivši sudija i tužilac.
Posebno je važno vršenje analize finansijskog poslovanja javnih kompanija, onih koje poreske uprave označavaju najvećim dužnicima. Od takvih kompanija na nivou Federacije, to je vršeno tek u Željeznicama Federacije.
Dok s druge strane u mnogim preduzećima Uredi za reviziju nisu prepoznali razloge za finansijsku reviziju u pojedinim preduzećima poput KTK Visoko, Krivaje Zavidovići ili pak Hiidrogradnje.
Da jesu, poručuju iz CCI-ja, mnoga od tih preduzeća danas ne bi bila u predstečajnoj fazi ili pak stečaju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
