Jutro nakon što je Milorad Dodik održavanje referenduma proslavio na Palama, usput pozvavši sve građane da glasaju za kandidate SNSD-a, iz Tužilaštva BiH upućen mu je poziv da se javi na saslušanje. Kada i gdje nije odgovoreno medijima, no nezvanično je riječ o 3. oktobru i zgradi Tužilaštva u Sarajevu.

“Ja sam danas se obratio tom postupajućem tužiocu i rekao mu ja se u federalnom Sarajevu ne osjećam sigurno. Prijetnja likvidacijom Bakira Izetbegovića je poziv ekstremnim grupama da jurišaju na Milorada Dodika”, kazao je Dodik.

Zakon o izvršenju krivičnog postupka ne dopušta mogućnost nagodbe Tužilaštva BiH s pozvanim o mjestu saslušanja – pozvani je dužan doći ili opravdati razloge nedolaska, u protivnom može biti prisilno priveden. To je ranije potvrdio i Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.

“Dodika bi mogla privesti SIPA, ako se ne odazove pozivu”.

Da li je poziv na saslušanje dogovor Salihovića i Dodika kako bi predsjednik RS uoči izbora bio označen “kao mučenik što bi mu priskrbilo određene glasove” kako tvrdi opozicija u RS, ili je pak pod pristikom međunarodne zajednice glavni tužitelj ipak na kraju pristao potpisati nalog za saslušanje protiv Dodika,a ne NN osobe, u ovom trenutku manje je bitno.

Sedam godine nakon prve krivične prijave, Dodik će odgovarati na pitanja pravosudnih organa, za početak o referendumu.

Zamrzavanje imovine Milorada Dodika u BiH i inostranstvu, stavljanje na crnu listu, zabrana ulaska u EU i SAD zbog optužbi za protivustavno organizovanje referenduma i korupciju, sve su to mogući scenariji, kako bi međunarodna zajednica mogla kazniti Milorada Dodika.

No s druge strane, malo je vjerovatno da će biti smijenjen, odnosno da će Visoki predstavnik iskoristiti svoje bonske ovlasti, iako je najavio konkretne mjere. Odgovornost je prebacena na domaće institucije od kojih se očekuje da pozovu na odgovornost rukovodstvo RS, što je navedeno I u posljednjem saopštenju State Departmenta.

No da li se protiv Dodika može podići optužnica zbog organizacije referenduma. Mišljenja se razlikuju, iako je sazivanje referenduma direktno kršenje odluke Ustavnog suda.

“Što se referenduma tiče, radi se u gruboj povredi Ustava BiH. Nakon što je Ustavni sud zabranio njegovo održavanje, vlasti su ga ipak održale. Za to se mora snositi odgovornost, kako politička tako i krivična”, kaže Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH .

No profesor Ustavnog prava Goran Marković dodaje:

“Meni se čini da od svega toga neće biti ništa, iz dva razloga. Prvo, što zaista ne vidim da postoje elementni krivične odgovornosti jer ovaj referendum nema nikakve pravne posljedice”.

Drugi razlog je taj što bi eventualno vođenje krivičnog postupka, čak i ako bi se u to ušlo, imalo velike političke posljedice, navodi profesor Marković.

S druge starne, upravo najava vlasti RS da će promjeniti Zakon o praznicima sukladno odluci Ustavnog suda i istovremeno ispoštovati I referndumski odgovor dovodi u pitanje savjetodavnu ulogu referenduma. Izmjene Zakona na način da će se 9. januar i dalje slaviti, ali nece biti obavezan za sve, jednostavno je pravno apsurdan.

“Biće teško donijeti odluku koja će biti na tragu odluke Ustavnog suda, ali I refernduma. Zaparavo, šta bi ona uopšte značila. Da imamo republički praznik koji samo jedni slave. Jel to odgovor na odluku suda o diskriminaciji? Milsim da nije”, upozorio je Goran Marković.

No u jednom pitanju Dodik je ima pravo, zašto 91 odluka Ustavnog suda koliko ih nije provedeno, do sada nije bila predmetom ozbiljne obrade Tužilaštava BIH, a referendum kao 92. jeste? Da li je Tužilaštvo na taj način samo sebe sebe diskreditiralo?

U krivičnoj prijavi koju je protiv Milorada Dodika prije mjesec dana podnio Reuf Bajarović, predsjednik Građanskog saveza BiH navedni su članovi Komisije za organiziranje referenduma. Pozive za saslušanje još uvijek nisu dobili.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.