Neke bosanskohercegovačke općine nastale su crtanjem entitetskih granica u Dejtonu samo da bi se ispoštovali ustanovljeni standardi i zadovoljio odgovarajući procent.
VEZANE VIJESTI
Trgovalo se haktarima zemljišta, šumarcima, potocima i jezerima, trgovalo se sobama u stanovima i kućama – samo da jedna od strana ne bi bila nezadovoljna. Omjer 51:49 u korist Federacije spram Republike Srpske dogovoren je ranije. To što su u tih jedan posto razlike rješavaju ljudske sudbine, vlasnike tih važnih potpisa – nije mnogo zanimalo. Da jeste, granice bi se crtale prema neki drugim kriterijima, mislilo bi se na posljedice tih prostih poteza na papiru…
Ovako je BiH u situaciji da zbog nakaradnog uređenja koje ni dvadeset godina poslije ne dolazi na dnevni red promjena. Od izbora do izbora sjetimo se matematičkih apsurda na kartama Bosne i Hercegovine.
Primjer prvi: Općina Istočni Drvar ima 79 stanovnika, 53 muškaraca i 26 žena, uglavnom osoba iznad 50 godina. Njih 48 našlo se na listama za općinsko vijeće ili načelnika te općine. Prema popisu iz 2013. godine, u ovoj općini živi tek devet osoba ispod 24. godine.
Broj dva: Od 257 mještana Istočnog Mostara, sedam njih je mlađe od četiri godine. 16 ih je staro od pet do devet godina dok je u ovoj općini prijavljeno 28 osoba starosti od 10 do 19 godina. 18 osoba je starosti od 20 do 29 godina, a 35 osoba je staro od 30 do 39 godina. Ostali su stariji od 39 godina…
Slučaj broj tri: Općina Pale FBiH ima nešto više od 1.000 stanovnika, uglavnom u naselju Prača. Načelnik ove općine na proteklim lokalnim izborima osvojio je 271 glas. Bio je to kandidat koalicije SDA/SBB Asim Zec. Pale ili Prača inače je jedna od tri općine Bosansko-podrinjskog kantona. Od Goražda je udaljena 40 kilometara.
Kako je za N1 ispričao Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, u pitanju je težak apsurd. Prema njegovom mišljenju, u ozbiljnijim okolnostima ništa slično ne bi se moglo dogoditi.
”Toliko ljudi u cijeloj općini? Uprava jedne općine u normalnim okolnostima trebala bi imati više uposlenih. U pitanju je jedan paradoks”, kratko nam je kazao profesor Kurtćehajić.
Poređenja radi, jedna mjesna zajednice u gradu Banjaluka broji 25.000 stanovnika. Sličnim brojevima mogu se pohvaliti mjesne zajednice u sarajevskim općinama. Jedan haustor u jednoj zgradi broji višestruko više stanovnika od cijele općine u nekom drugom dijelu BiH. Općine koja postoji samo da postojale, da bi neki postotak na nekoj karti podobnih bio ”uglavljen” na pravo mjesto. U zemlji čije su mape skrojene po mjerama matematičkih apsurda i u kojoj niko ništa ne čini da se ”greške u brzom tipkanju” isprave.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
