Ukoliko bi se usvojio novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini osigurana bi bila sigurna krađa javnih prihoda ali i novca građana.
Za jučerašnji dan je bila zakazana Javna rasprava na temu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH (ZOBS-a).
U posljednje vrijeme se priča oko ovog Zakona intenzivirala, ali interesantno je da je ta priča u Bosni i Hercegovini posmatrana prvenstveno iz perspektive nove kaznene politike za učesnike u saobraćaju.
Međutim, tehnički pregled i produženje registracije vozila je takođe jedna od tema novog Zakona, možda čak i zanimljivija od kazni.
“Ono što se vješto skriva od očiju javnosti jeste činjenica da se članom 58. izmjena i dopuna ZOBS-a ovlasti koje je do sada u BiH imao samo MUP prenose na privatne kompanije. Navedeno se obrazlaže sličnim iskustvima iz zemalja regiona, međutim kada dođe do provedbe, svi uzimaju u obzir samo ono što im odgovara iz određenog dijela Zakona tih zemalja“, rekao je Vedran Hadžić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju i društava za registraciju i prevod motornih vozila.
Poslovi produženja registracije motornih vozila u BiH su povjereni Odjelima za administraciju oblasno nadležnih MUP-ova, te se isti završavaju na licu mjesta. S druge strane, osim određenog broja privatnih stanica za tehničke preglede u BiH, one se danas većinom nalaze u vlasništvu nekolicine osiguravajućih kuća. Sama činenica da se radi o povezanim pravnim licima, koja se (na mala vrata) žele uključiti u jedan upravni postupak, aktivira svima dobro poznati alarm zvani sukob interesa. S druge strane, uzme li se u obzir politika kupovine postojećih i gradnje novih stanica za tehničke preglede širom Bosne i Hercegovine u prošlih par godina (koja je, slučajno ili ne, počela nešto prije nego je prvi Nacrt ovih izmjena ugledao svjetlo dana), aktivira se još jedan alarm – monopol.
“U obrazloženju izmjene Zakona navodi se da bi se proces produženja registracije znatno ubrzao i pojednostavio. Ne negirajući činjenicu da je administrativne poslove u BiH potrebno pojednostaviti, ne možemo a da ne ukažemo na velike propuste u ovom prijedlogu Zakona. Propusti se prvenstveno ogledaju u spornoj naplati javnih prihoda. Resorno ministarstvo u ovom slučaju kao javne prihode tretira samo trezorske uplate koje su ekvivalent vrijednosti stikera (naljepnice) u iznosu od 5,00 KM, dok ostale javne prihode poput putarina, poreza na imovinu, zaštite voda, pomoći na cestama i ekologije potpuno zanemaruju. Ja bih iskreno želio vjerovati da je to samo slučajni previd, ali me život naučio da se danas malo šta dešava slučajno“, zabrinuto naglašava Vedran Hadžić.
S druge strane u Bosni i Hercegovini je i dalje na snazi dvojni sistem tehničkih pregleda, što znači da tehnički pregledi iz jednog entiteta ne važe u drugom. Razlog za to jeste neujednačena opremljenost objekata za tehničke preglede, mada se kao glavni razlozi navode cijena tehničkog pregleda, te činjenica da u Federaciji kao dokaz obavljenog tehničkog pregleda služi fotografija vozila dok se u Republici Srpskoj primjenjuje norma sat, navode u saopćenju Udruženja posrednika u osiguranju i društava za registraciju i prevod motornih vozila.
“Ako posmatramo samo Federaciju, kontrolu rada tehničkih pregleda obavlja privatna firma (IPI) iz Zenice. Kontrola rada osiguravajućih kuća povjerena je Agenciji za nadzor osiguranja u FBiH, a ista Agencija vrši i kontrolu rada registrovanih zastupnika i brokera u osiguranju. Uz to, bitno je naglasiti da bi se predviđenim prenosom ovlasti kontrola plaćanja javnih prihoda direktno stavila u nadležnost privatnih kompanija koje kontroliše – ni manje ni više – nego privatna kompanija. Po toj logici, kontrolu rada MUP-ova u BiH bi mogli povjeriti privatnim zaštitarskim agencijama“, dodatno je naglasio Hadžić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
