Sanjin Sefić, osumnjičeni da je automobilom u ponedjeljak navečer usmrtio dvije djevojke u Sarajevu, uhapšen je večeras u Srbiji, potvrdio je za N1 ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić. Šta slijedi nakon njegovog hapšenja?
Baš kao i što je obećao ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović, pripadnici MUP-a Srbije u slučaju hapšenja Sanjina Sefića pružili su svu neophodnu pomoć u skladu sa zakonima Republike Srbije i drugim međunarodnim propisima.
VEZANE VIJESTI
U Srbiji su, ispostavit će se, samo čekali na potjernicu iz BiH kako bi uhapsili osumnjičenika koji je nakon što je udario dvije djevojke na pješačkom prelazu, pobjegao u Srbiju preko graničnog prelaza Uvac. U svom bijegu imao je i pomagače, ali to je sada na bh. pravosudnim institucijama.
Još uvijek nije poznato u kojoj pritvorskoj jedinici se nalazi Sanjin Sefić, ali nakon hapšenja će mu biti određen ekstradicijski pritvor.
“Postoje dva načina da on bude izručen. Jedan je u skraćenoj proceduri, ali pod uslovom da on pristane želi da bude izručen u BiH. Drugi je redovna ekstradicija koja podrazumijeva više dokumentacije i dokaza koje treba dostaviti vlastima Republike Srbije u smislu osnovanosti da je on počinio to krivično djelo što može produžiti ekstradiciju i izručenje”, kazao je Mektić za N1.
Pošto je ranije utvrđeno da Sefić nema državljanstvo Srbije, njegovo izručenje BiH je pitanje dana.
Prije neešto više tri godine su dva ministra pravde Srbije i BiH, Nikola Selaković i Bariša Čolak, potpisali Ugovor o izručenju dražavljana optuženih i osuđenih za krivična dela organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i druga teška krivična djela čime su zaokruženi svi vidovi pravne saradnje između BiH i Srbije.
Ovim dokumentom regulisana je ekstradicija ne samo stranih državljana već i sopstvenih državljana okrivljenih za krivična djela iz domena organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, za koja je zaprezatvorska kazna od najmanje četiri godine. Pored toga, dokument predviđa i izručenje okrivljenih za teška krivična djela za koja je predviđena kazna od 15 godina ili više.
Ugovor sadrži standardna rješenja u pogledu uslova za izručenje koji se tiču visine kazne zbog koje se dozvoljava izručenje (propisana najmanje jednu godinu-izrečena najmanje četiri meseca), traži se obostrana kažnjivost krivičnih djela, da nije nastupila zastara krivičnog gonjenja, odnosno izvršenja kazne, da osoba već nije za isto djelo osuđena, zabranjuje se izručenje u slučaju amnestije itd.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja bivše Jugoslavije sa kojom Srbija nije imala takav sporazum. Prethodnih godina su sporazumi o ekstradiciji zaključeni sa Hrvatskom, Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
