U Centru za brojanje glasova počelo je ponovno brojanje glasačkih listića iz 26 izbornih jedinica. Ova vijest je ostala u sjenci burnih sjednica Centralne izborne komisije. Pojavila se i sumnja u nezavisnost ove institucije, koja se, kažu upućeni podijelila po etničkoj liniji.

 Aktivisti ponovno broje glasove sa 52 biračka mjesta na kojima su utvrđene nepravilnosti. Političke stranke i nevladine organizacije tvrde da ih je bilo i mnogo više. No, Centralna izborna komisija smatrala je drugačije, te je odbacila sve zahtjeve za ponovno brojanje u Srebrenici, ili, na primjer, u Bijeljini.

Zbog nekih odluka ili prijedloga, članovi CIK-a su se upustili i u verbalni okršaj, pa se i otvorilo pitanje – kako je moguće da se slovo zakona tumači na dijametralno različite načina, i to samo u pojedinim situacijama.

“O primjeni zaskona se ne raspravlja. Članovi CIK-a su dužni provoditi zakone .Ono su odgovorni kako Zastupničkom domu, tako i građanima ove zemlje”, kaže Lidija Korać, bivša članica CIK-a.

Centralna izborna komisija se, čini, ugledala na neke druge državne institucije, koje funkcioniraju po principu entičkih i entitetskih podjela. Bivši članovi CIK-a i aktivisiti nevladinih organizacija primjećuju kod pojednih članova CIK-a znatno zalaganje za odluke i teme koje se poklapaju sa njihovom nacionalnom ili entitetskom pripadnošću.

To se najbolje vidjelo na primjeru nedostavljanja biračikih spiskova Republičkoj komisiji za provedbu refrenduma, ili u vezi s odlukom da se ne broji 2.000 glasova pristiglih poštom iz inostranstva. Neke teme su, na sjednicama CIK-a, izazvali i povišene tonove. Ti povišeni tonovi često nemaju veze sa načelima zakona, već sa nekim drugim interesima, kaže Lidija Korać.

“Da se sada odluke donose ne samo prema nacionalnoj nego i entitetskoj pripadnosti. I oni samo slijede sistem koji u ovoj godini funkcionara u svim institucijama u pogledu pripadnosti pojedinim političkim opcijama i u pogledu pripadnosti entitetu”, kaže Korać.

Da su pojedine odluke CIK-a, u posljednjih godinu dana, najblaže rečeno čudne, smatraju i u Koaliciji “Pod lupom”. Oni optužuju članove CIK-a da ignorišu dokaze o izbornim neregularnostima.

“Politička imenovanja i politička korupcija. To snači da se imenuju ljudi biračkih odbora i CIK-a, na prijedlog političkih subjekata, odnosno biraju se u državnim i lokalnim parlamentima. Preovladaju principi podobnosti, a ne stručnosti”, kaže Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom”.

Pojedini članovi Centralne izborne komisije dobili su povjerenje državnih parlamentarca drugi mandat zaredom. Branko Petrić u CIK-u sjedi od 2004. godine, kao i Suad Arnautović. I Strepanu Mikiću teče drugi mandat, ali i Ireni Hadžiabdić.

Njihova primanja su u rangu državnih parlamentaraca. Prema dostupnim informacijama, osnovna plata im je 4.014 maraka, a ako tome dodamo topli obrok o prevoz, iznos doseže i 5.000 maraka mjesečno.

Zanimljivo će biti poređenje da je prvi saziv CIK-a, koji je imenovao visoki predstavnika 2001. godine, radio honorarno, i to za 840 maraka mjesečno. Tek 2004. godine CIK postaje profesionalno tijelo, a njegovi članovi su se birali na mandat od pet godina, da bi kasnije to bilo produženo na sedam godina. Međutim, očito je da poboljšanje uslova rada članova CIK-a nije pratilo i unapređenje izbornog procesa. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.