Desetine hiljada građana godišnje ode iz Bosne i Hercegovine u ekonomski razvijene zemlje. Rijetki se odluče da idu "grlom u jagode", osim završenih kurseva potrebnog jezika, ovdje steknu i sertifikate za tražena zanimanja u inostranstvu. Istražili smo koja su to zvanja najatraktivnija i kako se do određenog zvanja dolazi.

Bezbjedno premiještanje osobe sa invaliditetom iz kreveta u kolica jedna je od bitnijih vještina koju licencirani njegovatelj mora savladati. Desetine, uglavnom, mladih ljudi odlučili su se da pohađaju ovaj kurs u banjalučkom Socijalno-edukativnom centru.

“Ovo je deficitarno zanimanje preko granice, a većina nas ima želju da pređe tu granicu i da potraži svoju sreću negdje vani jer na našim prostorima nema više mogućnosti ni za napredovanje ni za nazadovanje. Ja bih otišao da radim gdje god je plaćeno”, kaže Miodrag Lepir.

On je po zanimanju kožarski tehničar i nijednog dana nije radio u struci. Kaže da je se 15 bavio različitim poslovima a tek pola od toga je upisano u radnu knjižicu. Kurs njegovatelja i osnovno poznavanje njemačkog jezika, nada se, pružiće mu bolju budućnost.

Socijalno-edukativni centar već pet godina pruža mogućnost sticanja certifikata u Banjaluci, Travniku i Mostaru. Do sada je kroz obuku prošlo nekoliko hiljada građana.

“Razlozi njihovog prijavljivanja su različiti. Imamo osobe koje imaju završenu samo osnovnu školu i ovo im je mogućnst da prvi put steknu jedno traženo zanimanje, imamo osobe sa srednjom školom ali su dugi niz godina bez posla ili nisu zadovoljni tim poslom ali po svakoj generaciji imamo i ljude sa visokoškolskim diplomama”, kaže Igor Lukijan iz Socijalno-edukativnog centra.

Medicinska, informatička i građevinska zanimanja su trenutno najatraktivnija u inostranstvu. Ali brojne zanatlije koje su ovdje stekle status certifikovanog vozača ili varioca, našli posao u zemljama EU.

“Jedan veći broj naših polaznika već je dobio posao u Italiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i povratna informacija je da su se dobro snašli”, kaže Momčilo Šavija, direktor JU Radnički univerzitet Banjaluka.

Večernje škole sve većem broju državaljana BiH predstavljaju odskočnu dasku za odlazak. To je i jedan od razloga zašto imamo sve veći broj privatnih srednjih škola.

Bosnu i Hercegovinu ne napuštau samo mladi ljudi već kompletne porodice se sele. Broj ljudi koji u toku jedne godine se isele dostiže 40 000. Država još nije preduzela nijednu ozbiljnu strategiju da zadrži svoje stanovnike.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.