9. januaru je kao datum ponovo dospio u žižu javnosti nakon što je Vlada Republike Srpske uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o danu Republike Srpske. Narodna skupština RS će o tome raspravljati narednih dana, ali se prije toga otvorila rasprava - može li ovaj zakon zadovoljiti odluku Ustavnog suda?
Vlada Republike Srpske otkrila je taktiku kojom namjerava da zadovolji odluku Ustavnog suda BiH, u vezi sa osporenim Danom Republike. Taktika je sažeta u zakonsko rješenje gdje će biti navedeno da Republika Srpska ima Dan Republike, 9. januar, ali i da je to sekularni praznik, bez vjerskog obreda. Također, obilježavanje ovog praznika neće biti obavezno za nesrbe. Očito je da je Vladi u Banjaluci trebalo mnogo redaka da pojasni svoju taktitku, jer je obrazloženje Zakona napisano na 12 stranica.
“Republika Srpska ostaje pri svom Danu Republike. To je izražena volja naroda – preko Odluka NSRS i putem referenduma, na kojem je narod rekao šta misli. Biće precizirano da u prvom članu piše da je 9. januar Dan Republike Srpske, da je on sekularan praznik”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS.
O 9. januaru kao sekularnom prazniku trebalo bi da raspravljaju narodni poslanici narednih dana, na posebnoj sjednici. Prije toga i na hitnoj sjednici skupštinskog Kolegija. U opozicionom SDS-u kažu da sadržaj novog zakona još nisu vidjeli, ali da se sve to moglo uraditi i bez referenduma. Sekularni praznik da, ali smatraju da ne treba zabranjivati ni onima koji su vjernici, da obave vjerski obred.
“Ne mislim da je problematično ako se radi o sekularnom prazniku. Mi moramo raditi kao druge zemlje Evrope, ali za nas koji smo vjernici ipak treba da bude lomljene slavskog kolača i sve po običajima, ali u manjem krugu”, kaže Dušan Berić iz SDS-a.
No, više od stava republičkog parlamenta, javnost zanima pitanje – da li će novi zakon zadovoljiti Ustavni Sud BiH. Sud je u svojoj ocijenio da sam datum 9. januar kao dan nastanka Republike Srpske diskriminira nesrbe. Također, ovaj događaj iz 92. godine posmatra kao jednostran akt.
“Nesporno je da je izbor 9. januara za obilježavanje Dana Republike u osporenom članu 3.b) Zakona o praznicima inspiriran 9. januarom 1992. godine kada je održana Skupština srpskog naroda u BiH, bez učešća pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda i Ostalih i donijeta Deklaracija, kao izraz političke volje samo jednog, srpskog naroda.”
Slijedom ovog obrazloženja, sarajevski pravni stručnjaci ne vide način kako bi zakon u kojem i dalje ostaje 9. januar kao praznik, mogao značiti provođenje odluke Ustavnog suda.
“Pošto ostaje po novom zakonu ponovo taj datum, iako piše da je sekularan, čini se da to neće biti dovoljno Ustavnom sudu da prihvati taj zakon kao izvršenje odluka Ustavnog suda”, kaže Kasim Trnka, profesor Ustavnog prava.
Vlada Republike Srpske ranije je saopštavala i da je održani referendum samo dio izvršenja odluke Ustavnog suda, ali očito da to na takav način nisu vidjele i ustavne sudije. Njihova će biti posljednja i u ocjeni da li je novim zakonom, ukoliko bude usvojen, ispoštovana odluka ove sudske istance.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
