Nastala kao rezultat ozbiljne krize socijaldemokratije u Bosni i Hercegovini, Demokratska fronta tih je godina predstavljala ozbiljnu reakciju na višegodišnji krivudav put kojim je ovdašnju ljevicu nesigurno vodio nekoć njen neprikosnoveni kralj Zlatko Lagumdžija.
Tog aprila 2013. godine, ugledni članovi opasno poljuljane Socijaldemokratske partije BiH odlučili su napraviti hrabar iskorak. Izvajanje iz matičnih stranaka zarad stvaranja novih partija ni dotad nije bila nikakva novost na ovdašnjem političkom nebu. Radili su to ranije neki drugi i negdje drugo. Kao po pravilu, isprva je bilo dobro, ali početne uspjehe brzo su mijenjali neuspjesi nejasnih programa, slabe stranačke infrastrukture, neutemeljenih ambicija. I DF je krenuo dobro…
Najviše zahvaljujući popularnosti osnivača i predsjednika Željka Komšića, na prvom izbornom nastupu nešto više od godinu nakon osnivanja, načinjen je veliki uspjeh. Uspon i popularnost rasli su paralelno s brojem članova stranke koja se činila sigurnim i dobrim zalogom za budućnost zemlje.
A onda je nizom pogrešnih procjena vlastite snage i iluzija o neuništivoj startnoj poziciji u pripremi pregovora o formiranju vlasti na svim nivoima, stranka dovedena u pat poziciju. Na ruševinama neuspješne koalicije sa Strankom demokratske akcije i Hrvatskom demokratskom zajednicom na nivou Federacije i nikad do kraja razjašnjene misterije o Uredbi kojom se reguliše predstavljanje državnog kapitala u većinskim državnim firmama, uslijedilo je rasipanje kvalitetnog kadra i prvi veliki odlasci. Stranku je napustio Damir Marjanović, a Reuf Bajrović i Emir Suljagić su – izbačeni.
”Ja DF nisam napustio, nego sam izbačen protivno Statutu nakon što sam tražio ostavku tadašnjeg generalnog sekretara Sifeta Podžića, koji je i danas član Predsjedništva stranke zbog toga što je glasao za četničkog vojvodu Nikolu Poplašena. To su činjenice. Radije ne bih da iznosim mišljenje o ovome što se sada događa. Ja DF-u želim sreću u vođenju toga što oni smatraju politikom”, rekao je Suljagić u razgovoru za N1.
Zajedno s Bajrovićem, on je danas jedan od lidera Građanskog saveza.
Uskoro je postalo jasno da zajedničke budućnosti za SDA, DF i HDZ – nema i da će se u traženju većine, sve strane ”razletiti” pogazivši osnovne fundamentalne principe duboko ucrtanim u Statutima, osnivačkim i inim dokumentima. Desilo se, dakle, čudo. SDA i SBB uspjeli su se dogovoriti, zakopati neprijateljstva, eliminisati DF i krenuti putem uspostave nove parlamentarne većine i konačnog dogovora o formiranju vlasti, na Federalnom, a zatim i na nivou Vijeća ministara.
Prema mišljenju političke analitičarke Ivane Marić, praksa u BiH pokazala je da stranke izdvojene iz ”velikih” partija imaju ograničen rok trajanja. Kako je kazala za N1 dani za ovu stranku mogli bi ”biti odbrojani”.
Marić: Dani bi ovoj stranci uskoro mogli biti odbrojani
”Izborni rezultati Demokratske fronte pokazuju da bi dani DF uskoro mogli biti odbrojani. Za mnoge građane Željko Komšić je pošten političar, za razliku od većine ostalih bh. političara. Koliko je jako to ubjeđenje građana o Komšiću govori i podatak da je DF sve izbore do sada dobio samo na osnovu tog pozitivnog Komšićevog imidža čak i uprkos lošim potezima, stalnim sukobina unutar stranke i lošim kadrovskim rješenjima. Komšić vjerovatno jeste pošteniji političar od mnogih drugih u BiH, ali je pokazao da nema kapacitet i znanje da vodi stranku. Od samog osnivanja DF oko njega se smjenjuju preambiciozni kadrovi koji pokušavaju preuzeti stranku i probiti se uz pomoć Komšićevog imena. Da je upitno da li će DF „preživjeti“ do općih izbora govore i podaci o neprekidnom trendu napuštanja stranke, počevši od istaknutih kadnorva do članova po općinskim odborima. Da je Komšić loš predsjednik stranke i da DF ima lošu unutarstranačku strukturu i odabir kadrova koji ih predstavljaju uvidjeli smo i nakon posljednjeg napuštanja tri vijećnika u općini Centar. Ovim se samo nastavlja niz razočarenja građana prema DF-u jer su netom nakon izbora, na kojima su svoje povjerenje podarili DF-u tj. posredno i Komšiću, prevareni pošto su kandidati DF-a podržali koaliciju SDA-SBB”, ispričala je Marić za N1.
U međuvremenu se desio novi val odlazaka: Alija Šuko, Elmir Šator i Ana-Marija Tadić-Jakovljević iz hercegovačkog ogranka DF-a poručili su da je ”ideju ukrala skupina uhljeba posvećena isključivo ostvarivanju koristi s grbače stotina i hiljada članova i simpatizera koji su u oktobru 2014. godine vjerovali da se bore za novi dio demokratske ideje jednakosti”.
Proces je nastavljen odlascima delegata u Skupštini Kantona Sarajevo, otišli su: Sejo Bukva, Goran Akšamija, Mirsad Pinđo i Mersiha Mehmedagić, a stranka im je poželjela sreću. Jučer su, podsjećamo, iz stranke otišli Karolina Karačić, Sead Srna i Dževad Topić – koju sedmicu nakon što su osvojili mandate u Vijeću Općine Centar Sarajevo.
Damir Bećirović, član Predsjedništva i Glavnog odbora Demoratske fronte, za N1 je kazao da nova isključenja članova ove stranke neće uticati na planove DF-a premda je naglašena potreba promjena u organizaciji stranke. Kako je dodao, DF je i ranije podnosio teške udarce pa je opstao.
”Podnijet ćemo ove udarce, podnijeli smo i teže. Pitanje je nove organizacije i stvari koje treba uraditi da bi se posložile određene stvari u stranci. Pitanje je, dakle, novih ljudi pošto imate određen broj ljudi koji su shvatili da ova stranka služi za ličnu promociju i za bogaćenje, a ne za rad građana”, naglasio je on uz konstataciju da bi u narednom periodu moglo biti još isključenja iz DF-a.
”Naravno, moglo bi biti još isključenja u narednom periodu”, zaključio je.
Dok se polako dogovaraju posljednji koalicijski stisci ruku, dok se kuju planovi o zajedničkim nastupima na ”pravim” izborima 2018, Fronta je prinuđena na rješavanje unutarstranačkih problema. Kako će se očito komplikovana situacija rasplesti, pokazat će vrijeme koje će, jasno je to, u narandžastom dijelu BiH donijeti mnogo promjena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
