Približavaju se rokovi konačnog potvrđivanja rezultata lokalnih izbora i sve je manje smijeha, a sve više nervoze na licima članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

A na stolovima papira, žalbi, pritužbi, propisa. Danas – glasanje jednoglasno. I sve gotovo u pola sata. Juče – Stolac i nervoza. Ishod 4:3 – odbijena Odluka o poništenju izbora glasovima članova CIK-a iz reda hrvatskog i srpskog naroda.

Slično je bilo i prije 15 dana. I ne samo tada već i u septembru prilikom odbijanja zahtjeva Komisije za provođenje referenduma u Republici Srpskoj. Članove CIK-a htjeli smo pitati o nezavisnosti u radu i odlučivanju. Samo je jedan član pristao govoriti. Drugi ne. Rogić samtra da CIK ima apsolutni kapacitet da radi po slovu zakona.

Vlado Rogić, član CIK-a BiH: “Teško jeste, ovaj proces je apsolutno složen proces. Ovdje imate milion finesa koje trebate odlučiti, nekada su te tenzije manje, nekada su veće. Međutim, mi se morano odlučivati i ne treba bježati od toga da nemamo različita mišljenja. Međutim, potrebno je da imamo isto mišljenje o zakonu, isto mišljenje o pravilniku, ist mišljenje o podzakonskim aktima i uopšte nije tragično ako donesemo odluku koja nije jednoglasna.”

No, nije jasno kako članovi istovremeno mogu imati isto mišljenje o zakonu, a različito glasati. I to nerijetko kod političkih ili etnonacionalnih specifičnosti, a tada dolazi do ozbiljnih rasprava, preglasavanja pa i prekida sjednica, pominjanja tamnih sila i izbjegavanja novinara – kao prije pet dana.

Stjepan Mikić, član CIK BiH: “Toliko sam ogorčen zbog nesposobnošću upravljanja ovom institucijom zbog čega sada nisam u stanju davati izjave. To je katastrofa jedna.”

Suad Arnautović, član CIK BIH: “Ovo je ručak cijeli, pogledajte.”

Bivši član Centralne izborne komisije, Vehid Šehić govori o poljuljanom kredibilitetu komisije.

“Ono što posebno zabrinjava tu već vidimo i neku vrstu etničkih podjela unutar komisije pa i entitetskihh što sigurno umanjuje kredibilitet CIK-a. Pošto se ne radi ni o hrvatskom, ni o srpskom ni o bošnjačkom izbornom zakonu ni entitetskim zakonima nego se radi o zakonu države Bosne i Hercegovine – kako i na koji način se tumače odredbe? Ukoliko tumačite pravnu normu rukovodeći se nekim drugim interesima, onda nemamo nezavisnu instituciju, nego nemamo instituciju koja je ne samo nezavisna nego i profesionalna i odgovorna za primjenu Izbornog zakona BiH.”

Rad CIK-a dugo analizira i novinar Almir Terzić. Smatra da je CIK nezavisni regulator samo na papiru, u praksi – ne.

“Sama činjenica da se u članstvo CIK-a imenuju ljudi koji su nekada obnašali ili su bili bliski određenim političkim partijama, otvara sumnju u profesionalnost rada i djelovanja takvog člana CIK-a. Onog momenta kada su međunarodni članovi napustili CIK bilo je jasno da će biti dominantni politički uticaji u radu te državne institucije.”

Mandat članova CIK-a je sedam godina. Njihova ukupna primanja dosežu i do 5 hiljada maraka mjesečno, a nisu uskraćeni ni za putovanja širom svijeta kako bi pratili izborne procese u raznim zemljama.

“Oni su pretplaćeni za svoj posao. S obzirom da imaju najduži mandat od bilo koga, on traje 7 godina. Jedan mandat člana CIK-a vrijedi oko 400 hiljada maraka. Ne treba zanemariti da su plaćeni jednako kao poslanici Parlamenta BiH”, dodaje Terzić.

Finansijska revizija CIK-a za prošlu godinu ukazuje da je nezavisno od plata, na naknade troškova zaposlenih oko 280 hiljada maraka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.