Sezona grijanja u Kantonu Sarajevo je počela. Isporuka plina ove godine ne bi trebala biti problem, a za usluge grijanja oni koji koriste ovaj energent nakon niza korekcija plaćaju znatno niže cijene.

Ipak, problem ostaju višemilionska dugovanja, te loša socijalna situacija, koja je primorala mnoge da se okrenu alternativnim načinima grijanja.

Mraz i snijeg mimoilaze i posljednje oktobarske dane u Sarajevu. Ipak, žive na termometrima su u padu. U sarajevskom naselju Koševo penzioner Džemal Čeligija pripreme za grijnu sezonu privodi kraju. Četvoročlanoj porodici sa jednom penzijom, kaže, nije lako prezimiti.

“Ja, žena i dvoje djece živimo od penzije. Penzija mi je 553 marke i to je to“, rekao je Džemal Čeligija, penzioner.

Od plina je, kaže, davno odustao. Drva, koja uglavnom skuplja po komšiluku, bude dovoljno da pokrije hladne zimske dane.

“Ima ovdje ova bašta kod Šehe pa ja to uzimam, niko drugi ne uzima. Ima metar-dva drva, sve ja to polako isječem“, dodao je Džemal Čeligija, penzioner.

Visoke cijene plina prethodnih sezona, neusklađene s prosječnim primanjima, uzrokovale su prelazak brojnih domaćinstava na alternativne načine grijanja.

“Pa da vam kažem, narod u ovoj situaciji živi kako može, i loži šta može“, kazao je Muharem Rohotina, penzioner.

Međutim, od oktobra 2015. godine cijene gasa nekoliko puta su korigovane, tj. snižene za oko 40 posto. Sniženje je izvršeno u skladu sa ruskom korekcijom cijene, što građanima, kažu iz BH-Gasa, donosi godinišnje uštede i do 400 KM. Znatno niže cijene ove sezone vraćaju povjerenje građana, tvrde i u Sarajevogasu.

“I ako uzmemo sve druge prednosti prirodnog gasa, a sada možemo reći i kao najekonomičnijeg i po okolinu najprihvatljivijeg energenta, onda sigurno očekujemo da će se svi ostali potrošači vratiti“, kazala je Nihada Glamoč, direktorica Sarajevogasa.

Ova kompanija nije korigovala cijenu distiribucije, kao ni preduzeće Toplane Sarajevo. Ove dvije kompanije snabdijevaju oko 120 hiljada građana Sarajeva. Stanovi s priključkom na gradske toplane suočeni su sa izmjenama u načinu plaćanja, ali cijena grijanja nije se smanjila.

“Korisnici koji su npr. paušalno plaćali po metru kvadratnom stotinu KM mjesečno, što bi godišnje iznosilo 1200 KM, sada će ljeti plaćati po 40 maraka, a zimi 142,8 maraka, što ponovo iznosi 1200 maraka godišnje“, izjavio je Ženja Ljubuškić, glasnogovornik Toplana Sarajevo.

Problem ostaju međusobna dugovanja kompanija, ali i i ratni dug BiH prema Rusiji, koji premašuje cifru od 100 miliona maraka. Dug isplaćuju građani, kojima se na hiljadu potrošenih kubika obračunava oko pet dolara. Mnogi ostaju vjerni takozvanim čvrstim gorivima. Loša ekonomska situacija doprinosi da je kvalitet tih energenata sve lošiji, što uveliko doprinosi zagađenju zraka. Ljudi lože sve i svašta, i toga će biti sve više, smatra stručnjak za kvalitet zraka Martin Tajs.

“Ja kažem da je to socijalno pitanje. Kada se prije rata sedamdesetih godina uvodio plin, uvodio se u zgrade, kuće, industriju, imena, toplane. Međutim, danas ljudi nemaju para za preživljavanje, oni sva svoja sredstva troše da prežive od početka do kraja mjeseca i to je problem, nemaju da ulažu u komfor“, rekao je Martin Tajs, stručnjak za kvalitet zraka.

Bez subvencionisanja, kvalitetno grijanje odavno je komfor. Socijalni, ali i institucionalni problem.

Resorno ministarstvo zadužilo je Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove da intenzivira rad na terenu u smislu kontrole i nabavke energeneta, pogotovo za individualna ložišta. Zabranjeno je skladištenje i upotreba čvrstih goriva koja nisu zaštićena od atmosferskih utjecaja, a prijevoz uglja mogu vršiti samo ovlašteni prijevoznici.

Ostaje nejasno na koji način će se vršiti inspekcije individualnih ložišta, a građani inspektorima poručuju da je grijanje pravo na život.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.