Od 48 stranica Plana za restrukturisanje zdravstva u kantonu Sarajevo, 38 govori o tome šta ne valja, a pet i po o tome kako bi se moglo promjeniti funkcionisanje Zdravstvenih institucija u Kantonu Sarajevo.
Neke se od 01. januara 2017. prestaju finansirati, a rukovodstvima tih institucija,, poput Stomatološkog fakulteta, ostavljeno je da se pokušaju dogovoriti sa Zavodom za Zdravstveno osiguranje kantona.
Pojedine institucije bi prestale sa radom, poput Zavoda za zdrastvenu zaštitu radnika u Saobraćaju.
“Mi ovu ustanovu finansiramo, a nismo joj osnivač. Mi preuzimamo njihove pacijente, oni su naša briga, to su pacijenti osiguranici kantona Sarajevo. A što se tiče zaposlenih, to će se pitanje dogovarati“, kazala je Zilha Ademaj, ministrica zdravstva KS.
Za opoziciju ovo nije plan, već pismo namjere, jer ne postoje rokovi za njegovu primjenu. Naročito im je nejasan status stomatoloških usluga u Domu zdravlja, gdje bi se, prema najavi ministrice Ademaj, išlo u privatizaciju.
Edin Forto, Naša stranka kaže: “Jednom rečenicom cijeli jedan segment zdrvastvene zaštite gdje rade stotine uposlenih, vi stavljate u jednu neizvjesnost u kojoj ni ministrica nije sigurna na koji način to želi uraditi”.
Usvajanje ovog plana nadležni u Kantonu Sarajevo pravdaju činjenicom da je u reformskoj agendi u dijelu za zdravstvu primjetno umanjenje kada su u pitanju finansijski nameti od privrednih subjekata. To bi se moglo riješiti ukoliko bi se povećale akcize na alkohol i duhan. Međutim, ono što je problem u ovom trenutku je organizacija u zdravstvenom sektoru u Kantonu Sarajevo.
Tako npr. dijabetološko savjetovalište, neurologija, otorinolaringologija i oftamologija iz Doma zdravlja Kantona Sarajevo bi prešla pod ingerencije Opšte bolnice Abdulah Nakaš. Nekadašnji direktor ove bolnice Bakir Nakaš kaže da je strategija razvoja zdravstva u Kantonu Sarajevo donijeta još prije 10 godina. Ovdje je problem u tzv. putu pacijenta od traženje zdravstvene zaštite do izliječenja. Pacijenti na neke preglede čekaju i do godinu dana.
Bakir Nakaš, nekadašnji direktor Opšte bolnice: “Ja sam apsolutno protiv toga da čekanje treba da bude u onom obimu u kojem je danas. Čekati na magnetnu rezonancu godinu dana u sistemu kada vaš fond Zdravsvenog osiguranja ima budžet od skoro 400 miliona je za svaku osudu”.
A upravo je novac ključni problem, jer se već spomenuti prihod topi i odlazi u minus kada se vide rashodi koji su 16 miliona veći u odnosu na prihode. Iako recimo postoje sporazumi između kantona iz kojih se liječe studenti koji studiraju u Sarajevu, ti kantoni ne izmiruju svoje obaveze i niko ne odgovara. Ne odgovaraju ni oni koji poštuju slovo Zakona o zdravstvenom osiguranja usvojenom 2010., a iz godine i godinu pokazuju negativni saldo poslovanja.
Edo Selimić iz Sindikata zdravstva KS je izjavio: “Oni koji su na vlasti i koji su donijeli Zakon, samo neka ga sprovode. I odmah vam neće biti 19 miliona minusa. Dakle, ko je taj koji dozvoljava da raznorazne zdravtsvene ustanove i Zavodi negativno posluju bez represivnih mjera. Kako može ostati direktor jedne takve ustanove, upravni i nadzorni odbor, ako negativno posluju”.
Ovaj plan će ići u formu nacrta, a kroz javne rasprave pokušaće se doći do rješenja. Potrebno je uključiti stručnjake koji trebaju dati svoje prijedloge. Pitanje je samo hoće li se slušati struka ili potreba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
