Iako se međusobno podržavaju, BiH i Hrvatsku guše neriješena pitanja: Pelješki most, granični prelazi, odlagalište nuklearnog otpada na granici, bijeg građana BiH u Hrvatsku nakon optužnica i izrečenih zatvorskih kazni, samo su neki od problema koji guše odnose dvije zemlje.
Zvaničnici najavljuju rješavanje ovih problema, ali o tome se priča iz godine u godinu.
Rukovanja i osmijesi ne rješavaju pitanja koja guše odnose Hrvatske i BiH, a mnogo ih je.Pelješki most je i dalje kamen spoticanja u odnosima dvije zemlje. Hrvatska strana najavljuje početak gradnje naredne godine, doki iz BiH poručuju da gradnji tog mosta treba prethoditi bilateralni sporazum kojim bi se za Bosnu i Hercegovinu osigurao slobodan pristup međunarodnim vodama. Pitanja u vezi granice su takođe važna, jer je i dalje neriješeno pitanje čiji su Mali i Veliki Školj kod Pelješca, baš kao i područja Hrvatske Kostajnice i Kostajnice u BiH.
“Čuli smo da se do kraja godine očekuje sjednica dvije vlade, a ta sjednica je prilika da se riješe neka od tih konkretnih pitanja i to je u interesu i BiH i Hrvatske”, istakao je novinar HINA-e Ranko Mavrak.
Još jedan veliki problem koji nije riješen među dvije zemlje je odlaganje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Dvora. Bh. strana se oštro protivi mogućem potezu hrvatske strane. Ali i pitanja iz oblasti pravosuđa utiču na odnose dvije zemlje
“Nismo riješili pitanja prebjega osuđenika i onih koji su počinili kriminalna djela, onih protiv kojih se vode sudski procesi, koji bježe u Hrvatsku i tamo nalaze dugogodišnje utočište. Nismo riješili mnoga ekonomska pitanja, prije svega pitanje imovine. Jedino Bošnjaci i Srbi iz BiH ne mogu imati imovinu u Hrvatskoj”, kazao je Hasan Muratović, bivši ambadsador BiH u Hrvatskoj.
Hrvatskoj je jako bitno i šta se dešava sa Hrvatima protiv kojih se vode postupci pred Haškim tribunalom, poput slučaja Prlić i drugi. Hrvatska se željela uključiti u žalbeni postupak jer su smatrali da se tim postupkom posthumno osuđuju trojica bivših hrvatskih zvaničnika – Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko. Novi premijer Andrej Plenković tvrdi da neće biti uplitanja u unutrašnja pitanja naše države, da će uloga Hrvatske biti savjetodavna. S druge strane, Plenković je u predizbornoj kampanji obećao da će se brinuti o Hrvatima u BiH.
“Treba očekivati vrlo otvorenu potporu nastojanjima bh. Hrvata u nastojanju da ostvare ravnopravnost u pogledu zastupljenosti u institucijama vlasti”, izjavio je Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista.
A da je Hrvatskoj stalo da njen susjed ima dobre unutarpolitičke odnose, potvrđuju i evropski parlamentarci iz ove zemlje, koji kažu da Hrvatsku zanima kako se odvija politička situacija u BiH.
“Nije ni Evropskoj uniji ni Hrvatskoj svejedno da u BiH vlada neki haos što smo znali gledati prije godinu-dvije dana. Želimo da se vanjska granica EU širi na istok”, kazala je Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu.
Možda se to potkrepljuje i činjenicom da Hrvatska ipak želi zajedničke investicije sa BiH, što se ogleda zajedničkim projektom izgradnje mosta kod Svilaja ili planiranje gradnje drugog mosta kod Gradiške.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
