Danas je Svjetski dan štednje. Koliko građanke i građani Bosne i Hercegovine štede i ko ustvari štedi i mogu li "obični" građani sebi priuštiti luksuz štednje? A koliko smo, s druge strane, po glavi stanovništva zaduženi? Prihodi niski, a mjesečni izdaci visoki.

Prihodi niski – doduše, kako kome i kako za koga. Na rubu egzistencije ipak nisu svi. Ima i onih, barem kako određeni izvori tvrde, s milionima na svojim bankovnim računima, a takvih je – kažu – na stotine. Podatak Centralne banke BiH da ukupna štednja građana Bosne i Hercegovine iznosi visokih 10,25 milijardi maraka – za neke je frapantan, a za neke pak i nije. Znači li to, međutim, stabilan bankarski sektor?

“Ovaj podatak sam po sebi ne može biti znak stabilnosti bankarskog sektora. Banke moraju imati profitabilan biznis, moraju naplaćivati kredite. One na ovim depozitima zarađuju i rade tako što izdaju kredite stanovništvu i kompanijama. Ako imate visok procent nenaplativih kredita ili biznisa koji je loš, koji neće doći nazad u banku, to znači da ste dio depozita stavili i u rizik”, kazala je Adisa Omerbegović Arapović, dekanesa Ekonomskog fakulteta Američkog univerziteta u BiH.

A ukupna zaduženost stanovništva na kraju septembra 2016. iznosila je gotovo 8 milijardi maraka, što je u odnosu na prošlu godinu povećano za 193,8 miliona. Domaćih je investitora sve manje, pa se ovdašnje građanstvo koje novac ima ipak odlučuje na štednju.

“Veliki broj ljudi koji bi se trebao baviti investiranjem i koji bi trebao taj novac umjesto da štedi zapravo investirati, boji se investirati. To znači da se u našoj zemlji sve manje i manje isplati baviti biznisom, i – između ostaloga – imamo ovaj porast”, kazao je Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar.

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine kažu kako, kada je riječ o depozitima stanovništva, ako se uporedi sa stanjem na početku globalne krize u decembru 2008. godine, uočava se stalan porast na godišnjoj razini u rasponu od čak 8 do 15 posto. To je rezultiralo kumulativnim porastom depozita za 5,05 milijardi maraka, odnosno za čak 97 posto.

Tvrde da je to pokazatelj povjerenja u bankarski sektor i njegovu stabilnost. No, kakvo je povjerenje građana?

Ipak, kako ono kažu, markica po markica – stotinu i jedna markica. No, i dalje je za najveći broj građana ove zemlje misija ista: kako preživjeti od prvog do prvog?

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.