Zahtjevi državljana Bosne i Hercegovine za azil u Njemačkoj će ubuduće biti odbijeni kao "očito neosnovan“.

U Njemačkoj je naime, 6. novembra 2014. godine stupio na snagu “Zakon o uvrštavanju drugih država kao sigurne države porijekla i za lakši pristup tržištu rada za tražitelje azila i strance sa ograničenim boravkom”.

Stoga će, između ostalog, i Bosna i Hercegovina po pitanju prava na azil biti uvrštena u kategoriju kao “sigurna država porijekla”, pošto u Bosni i Hercegovini nema prijetnje od državnog progona, saopćeno je iz Ambasade SR Njemačke u Bosni i Hercegovini.  

Time će se postupak obrade zahtjeva za azil znatno ubrzati. Pretpostavku da je zahtjev “očito neosnovan”, podnosilac zahtjeva može u pojedinačnim slučajevima opovrgnuti ako dokaže da u njegovom slučaju prijeti državni progon.

Istovremeno, novi zakon donosi sa sobom i olakšice za podnosioce zahtjeva za azil i strance sa ograničenim boravkom (Duldung) u Njemačkoj: oni ubuduće smiju načelno raditi već poslije tri mjeseca – do sada je to bilo tek nakon devet mjeseci.

Interesantno je da čak 95 posto od ukupnog broja azilanata iz Bosne i Hercegovine kojih je samo ove godine bilo 4.000 otpada na one koji su takve zahtjeve podnosili u SR Njemačkoj, te manji broj onih koji azil traže u Švedskoj. 

Bakir Dautbašić, šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju i sekretar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, naglasio je u razgovoru za Anadolu Agency kako je nova legislativa u Njemačkoj boravak azilanata sa par mjeseci skratila na svega nekoliko dana mogućeg boravka. 

“Države Zapadnog Balkana, među kojima je i BiH su okarakterizirane kao one u kojima ne prijete ratovi, mučenja i druge radnje zbog kojih bi bilo moguće zatražiti azil. Do sada su kao najčešći razlozi za azil građana u EU bili zbog navodnog maltretiranja, uskračivanja seksualnih sloboda… Međutim, BiH je država koja ispunjava ljudska prava svojih građana i stoga takvi azilanti više nemaju mogućnosti da se pozivaju na takve vidove zaštite, posebno ne u Njemačkoj nakon promjene legislative“, ocijenio je Dautbašić. 

On je naglasio kako je prije mjesec dana obavljen monitoring iz EU primjene vizne liberalizacije na BiH te da su rezultati zadovoljavajući. Da je tako, naveo je Dautbašić, najbolje govori i podatak da se monitoring vrši svake godine, ali da je u Bosni i Hercegovini to učinjeno nakon dvije godine. 

Liberalizacija viznog režima, odnosno slobodno putovanje i boravak do 90 dana u periodu od šest mjeseci u većinu država Evropske unije potpisnice Schengena za građane Bosne i Hercegovine nije ugroženo. 

Iako je broj azilanata iz Bosne i Hercegovine ove godine dostigao brojku od 4.000, što je povećanje u odnosu na prošlu, stanje, tvrdi Dautbašić, nije alarmantno. 

Kada je u pitanju region Zapadnog Balkana na istom nivou po broju azilanata, naglašava šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju i sekretar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija iz koje je također, u ovoj godini evidentirano oko 4.000 takvih osoba. 

Naglašava kako je broj azilanata iz Republike Albanije daleko veći te da je premašio 5.000, a iz Republike Srbije ove godine ima više od 6.000 osoba koje su zatražile azil u državama EU. S obzirom da je po broju stanovnika najmanja u regionu, iz Crne Gore, kaže Dautbašić, zabilježeno je svega nekoliko stotina azilanata u zemljama Evropske unije.  

Šef bh. monitoring tima za viznu liberalizaciju istakao je kako Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine nema najave da će zbog većeg broja azilanata sa Zapadnog Balkana biti pooštrene granične kontrole na ulasku u EU, odnosno države članice Šengena od uobičajnih.