"Zovu ga Ćelo, ime mu je Ismet Bajramović, bio je prije rata u BiH specijalac jedinice MUP-a u Sarajevu, jedinicu su zvali "Vikićevci". Poslije je bio u Afganistanu, pa u Iraku, sada je u Siriji", napisao je novinar srbijanske Politike, Miroslav Lazanski. N1 je istražio ko je zaista Ismet Bajramović Ćelo iz Sirije.
Tekst koji možete pročitati OVDJE govori o boravku Miroslava Lazanskog Siriji gdje je upoznao čovjeka koji se zove Ismet Bajramović, a koji je dao nekoliko ključnih informacija srbijanskom novinaru kako da iz Damaska stigne u Alep. Ovaj tekst “zapalio” je društvene mreže. Mediji u BiH i regiji navode kako je Lazanski “susreo i intervjuisao” Ismeta Bajramovića Ćelu, jednog od najžešćih momaka sarajevskog podzemlja, ratnog komandanta Vojne policije BiH, koji je izvršio samoubistvo prije osam godina.
Istina je da Ismet Bajramović Ćelo zaista postoji. Iz Sarajeva je. Živi i radi u Siriji. Ali, nema veze sa osuđivanim i mrtvim Ismetom Bajramovićem Ćelom.
Za N1 o svom tekstu je govorio Lazanski, ali i Valter iz Zenice, koji također živi i radi u Siriji.
Miroslav Lazanski je novinar i vojnopolitički komentator, pisao za brojne ugledne listove i izvještavao sa ratišta iz Bejruta, Afganistana, Čečenije, Zaira, Libana, Iraka, Slovenije, Kosova, Libije. Intervjuisao je brojne generale, komadante, ministre i ostale pripadnike armija širom svijeta.
“On se predstavio kao Ismet Bajramović Ćelo iz Sarajeva. Fizički, širokih ramena i visok, u dobroj kondiciji. Vidi se da čovjek puca od snage. Perfektno govori engleski jezik, ali smo, naravno, razgovarali na našem jeziku. Govori pravim ‘sarajevskim’. On je veoma poznat u Damasku“, kazao je Miroslav Lazanski za N1.
Beogradski novinar je istakao i to da Ismet Bajramović Ćelo radi za UN. N1 saznaje da je Bajramović uposlenik WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) koja radi u sklopu UN-a.
“Veoma je poznat u Damasku. Ide često do Alepa i zna sve kako funkcioniše, zna sve puteve i svaku krivinu. Veoma je upućen.“
Kontaktirali smo i Valtera Grosa iz Zenice, čovjeka po kojem je priča Lazanskog objavljena u Politici i dobila naziv. On nam je potvrdio da već 15 mjeseci radi u Siriji, te da je upoznao Ismeta Bajramovića Ćelu.
“Igrom slučaja sam upoznao Ismeta Bajramovića Ćelu, visokog i krupnog muškarca, na putu za Homes. On radi za UN, a ja za Međunarodni Crveni križ. Sreli smo se i u Alepu, kada se pripremala medicinska evakuacija. On je došao s delegacijom UN-a i vidjeli smo se u hotelu. Sreli smo se kao dva Bosanca u Siriji“, ispričao je za N1 Valter Gros, porijeklom iz Zenice.
“Zvučao je kao Sarajlija, imao je takav sleng. Riječ je o visokom, krupnom i ćelavom muškarcu”,
rekao je.
Valter Gros je dodao da je novinar Miroslav Lazanski pomiješao dosta stvari u svom tekstu i davao neke bespotrebne informacije.
“On je navodno došao u Alepo, međutim nikada nije razgovarao sa mnom, već sa Ćelom koji mu je kazao da postoji Bosanac iz Zenice u Siriji i da se zove Valter,te da radi za Crveni križ. Kasnije sam čitao o sebi neke netačne informacije, kao naprimjer da mi je otac Nijemac koji je oženio Bosanku, što nije tačno. Majka mi je Srbijanka“, kazao je Gros kazavši da on živi u zapadnom dijelu Alepa, koji je pod vladinom kontrolom gdje je dosta mirnija situacija.
Kontaktirali smo i bh. građane koji su boravili u Siriji i radili za Crveni krst. Za N1 su potvrdili da Ismet Bajramović Ćelo zaista živi u Siriji i da radi u bezbjednosnom sektoru pri UN-u.
“Taj Ismet Bajramović Ćelo zaista nema nikakve veze sa onim “poznatim”. Upoznali smo se u Siriji tokom mog boravka tamo“, kazala je za N1 Sarajka koja je provela određeno vrijeme u Siriji.
Tekst Politike izazvao je veliku pažnju regionalnih i domaćih medija. Određeni blogeri su čak ismijavali Lazanskog i optužili ga za izmišljanje intervjua. A, sve zbog identičnog imena i nadimka uposlenika UN-a i sarajevskog “žestokog momka” – Ismeta Bajramovića Ćele.
Podsjetimo, Ismet Bajramović Ćelo je dugo godina važio za jednog od najžešćih momaka sarajevskog podzemlja, a često je proglašavan i njegovim kraljem. U toku rata bio je komandant Vojne policije BiH, ali je smijenjen 1993. godine. Nakon okončanja ratnih dejstava ime mu se često provlačilo kroz brojne afere, po medijima i sudovima. Osuđivan je 1985. godine na 11 godina zbog niza krivičnih djela, ali je na slobodu izašao 1991. godine te je tokom rata učestvovao u nekoliko poznatih bitki za odbranu Sarajeva. 2001. godine je osuđen na 20 godina zatvora, ali je izašao nakon pet. 17. decembra 2008. godine izvršio je samoubistvo u svom stanu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
