Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović obratio se danas Komitetu za vanjske poslove Evropskog parlamenta rekavši kako se BiH vratila na put pristupanja Evropskoj uniji i u proteklih 18 mjeseci na tom je putu više napredovala nego u cijeloj prethodnoj deceniji.

On je naglasio da je taj napredak omogućio obnovljeni pristup EU, a da je cijeli posao napravljen od domaćih struktura u BiH, uz neprocjenjivu podršku EU-a.

“Zajedno s mojim kolegama u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine gospodinom Ivanićem i gospodinom Čovićem, otpočeli smo taj put pripremom Izjave o opredjeljenosti za reforme u okviru procesa pristupanja EU. Nije bio lagan zadatak okupiti lidere svih 14 parlamentarnih političkih stranaka da postignu dogovor oko sadržaja te izjave. Naša dobra prijateljica, visoka predstavnica EU Federica Mogherini, koja je bila s nama u Sarajevu na dan kada je ova izjava jednoglasno usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, taj čin usvajanja je nazvala ‘historijskim korakom u pravom smjeru'”, izjavio je Izetbegović.

Napomenuo je kako su predsjedavajući Vijeća ministara i dvoje entitetskih premijera mjesecima vodili vrlo intenzivne pregovore oko sadržaja agende socio-ekonomskih reformi za period 2015.-2018. Podsjetio je kako je dogovorena sveobuhvatna Reformska agenda, koja obećava najznačajnije preusmjeravanje ekonomije od vremena Dejtonskog mirovnog sporazuma – od poboljšanja poslovne klime do reforme radnog zakonodavstva, od reforme zdravstvenog sistema do sprovedbe sveobuhvatne reforme penzionog sistema i efikasnije naplate poreza.

Sadržaj Reformske agende sačinjen je u tijesnoj saradnji sa MMF-om, Svjetskom bankom i EBRD-om, napomenuo je dodavši kako reforme već daju rezultate.

“Jedan od tih rezultata je i znatan porast ekonomske aktivnosti. BiH je u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u našoj regiji”, kazao je Izetbegović.

Podsjetio je na korake napravljene na približavanju EU.

“Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u ljeto 2015. U februaru 2016. moj kolega gospodin Dragan Čović predao je našu aplikaciju za članstvo u EU. U septembru 2016. zemlje članice EU su je prihvatile kao vjerodostojnu. S radošću očekujemo da ugostimo komesara Hahna u Sarajevu 9. decembra, kada će nam predati upitnik Evropske Komisije kojim će se procijeniti naša spremnost za dobijanje statusa kandidata za članstvo. Uvjeravam vas da će ispunjavanje tog upitnika biti prioritet za sve nivoe vlasti u BiH, jer želimo što prije dobiti mišljenje Evropske Komisije o našoj spremnosti za kandidatski status”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Napomenuo je kako je BiH i dalje suočena s mnogim izazovima i ima mnogo otvorenih pitanja te da su politički odnosi još uvijek jako krhki. Zaključio je kako je potrebno oprezno produžiti dalje putem napretka, “vodeći računa da ne ugrozimo ono što smo dosad postigli”.

“Vjerujem da će se većina vas složiti da mobilizacija političkih snaga koje će se oduprijeti rastućem populizmu, kao i pridobijanje naklonosti i podrške naših građana za to, nikada nije bilo teže nego što je danas. Podrška koju populisti širom zemalja članica EU, kao i u zemljama koje se nastoje pridružiti EU, dobijaju od pojedinih trećih zemalja mnogo je jača je nego što je bila prije nekoliko godina. Njih ne zanimaju niti činjenice, niti dugoročne posljedice onoga što rade po naša društva. U državama članicama EU ove snage su usmjerene protiv EU i naših zajedničkih vrijednosti. U Bosni i Hercegovini one su usmjerene protiv ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog integriteta – kao i protiv toga da stignemo tamo gdje gotovo 80 posto građana želi da budemo, u porodici euro-atlantskih država. U entitetu RS takvi akteri sproveli su referendum, kojim je flagrantno prekršena odluka Ustavnog suda, doveden u pitanje ustavni poredak, prekršen Dejtonski mirovni sporazum, i učinjena ozbiljna prijetnja sigurnosti i stabilnosti BiH. Sučeljavamo se i sa populističkim snagama koje opstruiraju usvajanje socio-ekonomskih reformi. Igrajući na kartu etničkih razlika, neki od tih populista podižu i međuetničke tenzije kroz neutemeljene tvrdnje o ugroženosti njihovih vitalnih nacionalnih interesa. Žele nas vratiti na kontraproduktivne i polarizirajuće debate o ustavnim reformama. Ne smijemo im dozvoliti da nadjačaju”, poručio je Izetbegović.

Naglasio je kako je “bitku s ovim narastajućim snagama moguće dobiti samo ako im se suprotstavimo zajedno. Zbog toga snažno pozdravljam odluku država članica EU da prihvate našu aplikaciju za članstvo. Cijenimo također i svu podršku koju primamo od institucija EU i pojedinačnih država članica EU kako bismo ispunili uvjete koji su nam postavljeni”.

Izrazio je nadu da će BiH u procesu pristupanja EU u narednih 12 do 18 mjeseci ispuniti upitnik Evropske komisije, intenzivirati implementaciju Reformske agende, kroz mehanizam koordinacije usvojen ovog ljeta, svi nivoi vlasti dogovoriće i usvojiti državne strategije za oblasti transporta, energije i poljoprivrede – kako bi napokon mogli početi koristiti predpristupne fondove EU, čim Evropska komisija sačini svoje mišljenje o spremnosti BiH za kandidatski status, radiće se na dobijanju kandidatskog statusa u skladu s tim mišljenjem.

“Naš cilj je da to ostvarimo do kraja 2017. I peto, postoji mogućnost da ćemo postići dogovor o sprovedbi presude Sejdić – Finci. Taj dogovor također bi mogao u obzir uzeti i neke legitimne primjedbe bosanskohercegovačkih Hrvata. Ali želim biti iskren sa vama. Strahujem da će usprkos hitnosti, biti veoma teško složiti se po ovim pitanjima – jer neophodno je pridobiti dvotrećinsku većinu u oba doma državnog parlamenta, u kojima su zastupljeni predstavnici 14 različitih političkih stranaka”, napomenuo je Izetbegović.

Dodao je kako bi od velike pomoći bilo ukoliko sprovedba presude Sejdić – Finci ne bude postavljena kao tvrd uvjet u pristupanju EU.

“Moj prijedlog je da se sva ustavna pitanja razmatraju tek u okviru otvaranja poglavlja za pregovore o članstvu. Šire ustavne reforme, koje izlaze iz okvira sprovedbe presude Sejdić – Finci, nisu ni poželjne ni izvodljive u ovom trenutku – jer ključni politički akteri u BiH naprosto ne bi mogli postići dogovor o njihovom obimu i sadržaju. U naredne dvije godine moramo se usredotočiti na socio-ekonomske reforme, izgradnju transportne infrastrukture, reformu javne uprave i jačanje vladavine prava. To je ono što je građanima potrebno i što od nas očekuju”, dodao je.

Izetbegović je rekao kako će BiH preuzeti svoj dio odgovornosti za sučeljavanje sa sigurnosnim prijetnjama i izazovima s kojima se Evropa danas susreće.

“Predani smo borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima. Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a, nastavićemo doprinositi, u okviru naših mogućnosti, međunarodnim nastojanjima da ova teroristička organizacija bude degradirana i poražena. Prva smo zemlja u regionu koja je donijela amandmane na naš Krivični zakon kako bi uspostavila zakonske sankcije protiv boraca koji ratuju u inozemstvu. Naše zakonodavstvo je dodatno ojačano u segmentima koji se tiču zabrane financiranja terorističke aktivnosti. Terorizam je prijetnja koja pogađa sve nas. Nijedna država ni društvo nisu imuni na tu prijetnju, i nijedna država joj se ne može suprotstaviti sama. Terorizam postaje sve složeniji izazov koji iziskuje sveobuhvatan odgovor koji uključuje saradnju svih država, ne samo kroz sigurnosne već također i kroz preventivne mjere.”

Oni koji čine, organiziraju i podstiču terorističke napade – tvrdeći da to čine u ime islama – postupaju apsolutno suprotno sistemu vrijednosti islama i njegovim univerzalnim načelima tolerancije i koegzistencije, dodao je Izetbegović i naglasio: “Nasilni ekstremizam i terorizam potpuno su neprihvatljivi sa stanovišta islama. Terorizam u ime islama je terorizam protiv islama.”

BiH će, kako je kazao, nastaviti blisko sarađivati sa EU i zemljama regije na postizanju ovih zajedničkih ciljeva: “U tu svrhu, izuzetno cijenimo i mnogo polažemo na regionalni dijalog i saradnju. Nastavićemo da aktivno učestvujemo u svim okvirima i mehanizmima regionalne saradnje sa EU, naročito kroz Berlinski proces. Regionalna saradnja na projektima infrastrukturnog povezivanja izgrađuje povjerenje, poboljšava odnose i pruža opipljivu ekonomsku dobrobit našim građanima.”

Naglasio je kako je uvjeren kako je ono što je “potrebno, a još uvijek nedostaje, jeste politički dijalog na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana koji bi unaprijedio stabilnost i sigurnost regije, i njenu konačnu konsolidaciju u okvirima EU”. Naravno da su za izgradnju stabilnog i sigurnog okruženja koje pogoduje općem napretku primarno odgovorni politički lideri u regionu, ali i EU ima ulogu koju može igrati u tome, naglasio je Izetbegović.

“Pažljivo definiran i dobro strukturiran politički dijalog na visokom nivou između EU i Zapadnog Balkana stvorio bi veoma potrebnu platformu i mehanizam putem kojih bi EU mogla pružiti pomoć i podršku našem regionu u postizanju sljedeća dva zajednička cilja: stabilizirati političko okruženje, smirivanjem kriza i spuštanjem tenzija u samom njihovom začetku, te rješavanjem razmirica i preostalih otvorenih pitanja, u skladu s međunarodnim i EU standardima; i razviti sveobuhvatne i koordinirane pristupe kojima bi EU i Zapadni Balkan reagirali na sigurnosne izazove koji utiču na region i EU, poput migrantske krize, organizovanog kriminala, terorizma i radikalizacije – s konačnim ciljem razvoja sigurnosne uvezanosti i interoperabilnosti unutar regiona, kao i između regiona i EU.”

Podjsetio je na kraju kako budućnost BIH leži čvrsto u EU.

“Uvjereni smo da je puna integracija u EU najbolji način za postizanje stabilnosti, sigurnosti i napretka u našoj zemlji. Sam pristupni proces je najdjelotvornije sredstvo za transformaciju naše zemlje s ciljem postizanja savremenih demokratskih standarda i jačanje našeg ekonomskog rasta. Koliko god izazova na tom putu bilo, i na ma koliko prepreka naišli, nastavićemo naprijed. Za nas alternativa tome ne postoji”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.