Nakon solidnog realnog rasta Bruto društvenog proizvoda (BDP) a u 2013. godini od 2,4 posto i sporijeg rasta (1,1 posto) u 2014. godini, koji je dobrim dijelom posljedica tadašnjih razornih poplava, BiH je u 2015. ostvarila realni rast od 3,2 posto, jedan od najviših u regionu, ali koji je u velikoj mjeri neodrživ sa aspekta izvora rasta.
U razgovoru za Fenu ekonomski ekspert i donedavni predstavnik Bosne i Hercegovine u Grupaciji Svjetske bance (WBG) Haris Abaspahić pojašnjava kako je u 2013. rast lične potrošnje od 2,0 posto bio tek nešto niži od rasta ukupnog BDP-a (2,4%), dok je 2014. i 2015. lična potrošnja rasla za 2,3 posto i 3,5 posto tj. brže od rasta BDP-a. Pored toga, fiksne investicije u dvije od posljednje tri godine bilježe značajan pad. U 2015. godini fiksne investicije opadaju za čak 7,2 posto (što negativno utječe na rast BDP-a od cijelih -1,4 procentna poena) i to zbog realnog pada državnih odnosno javnih investicija od čak 32,9 posto, što predstavlja negativan doprinos rastu BDP-a od -1,9 procentna poena. Drugim riječima, pojašnjava sagovornik Fene, udio državnih investicija smanjen je sa 5,3 posto BDP-a u 2014. na svega 3,5 posto u 2015. godini, odnosno sa 1,447 milijardi KM na 987 miliona KM.
– Smanjenje državnih investicija za čitavih 460 miliona KM je posljedica završetka postojećih investicionih ulaganja u putnu infrastrukturu i energetiku, te kašnjenja sa početkom novog investicionog ciklusa u oba sektora. Ovakav razvoj svakako umanjuje osnov i perspektivu rasta u narednim godinama. U tom kontekstu, aranžman sa MMF-om predviđa rast BDP-a od 3 posto za 2016. a zatim i preko 3 posto uz ubrzanje rasta svake naredne godine. Kada je riječ o projekciji rasta od 3 posto za 2016. godinu, očekuje se da pored privatne potrošnje, pozitivan doprinos rastu od čak 1,2 procentna poena dođe od državnih investicija čiji projektovani rast iznosi 33,3 posto. Za ostvarenje ovakve projekcije rasta, državne investicije trebaju u ovoj godini dostići nivo od 1,281 milijarde KM, što je povećanje od 294 miliona KM u odnosu na 2015. godinu. Informacije vezane za dinamiku realizacije investicionih projekta u energetskom sektoru i putnoj infrastrukturi za 2016. godinu do sada ne ukazaju na to da će se očekivani rast i ostvariti – kaže Abaspahić.
Ovaj ekonomski ekspert u razgovoru za Fenu podsjeća da se sličan scenario desio u Srbiji 2013. godine, kada su državne investicije opale sa 3,5 posto na 2,2 posto BDP-a – za cijelih 35,8 posto. Izvršenje kapitalnih investicija nije se dovoljno brzo oporavilo, tako da su u 2014. godini državni kapitalni rashodi porasli za nedovoljnih 13,6 posto, a 2015. godini za oko 18 posto – te nisu dostigle nivo iz 2012. godine. Slabo izvršenje kapitalnih rashoda, dodaje, jasno se odrazilo na stope ekonomskog rasta Srbije, uprkos značajnom prilivu stranih direktnih investicija – prvenstveno ulaganja FIAT-a u Kragujevcu i ruskim ulaganjima u naftnu industriju.
– Treba uzeti u obzir da je pored privatnih ulaganja Srbija te godine zabilježila i stopu rasta poljoprivrede od cijelih 20 posto. I pored spomenutih pozitivnih trendova rast BDP-a Srbije iznosio je 2,6 posto, a dostigao bi blizu 4 posto da državne investicije nisu dale negativan doprinos od 1,2 procentna poena. Posljedice pada javnih investicija su vidljive i u 2014. godini, kada je BDP Srbije zabilježio realni pad od 1,8 posto, što je dobrim dijelom uzrokovano negativnim efektima poplava koje su te godine pogodile region. Srbija je u 2015. godini unatoč mjerama fiskalne konsolidacije i nešto slabijim obimom poljoprivredne proizvodnje ostvarila rast od 0,8 posto, ali bi rezultat bio mnogo bolji da prethodno nije došlo do oštrog pada javnih investicija – pojašnjava Abaspahić.
S obzirom na česte kritike politike zaduživanja vlasti kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Abaspahića smo pitali za mišljenje o detaljima sporazuma koji je BiH sklopila sa ovom međunarodnom institucijom. Abaspahić tvrdi da zbog oštrog pada javnih investicija iz 2015. te kašnjenja novih investicionih projekata u 2016., prognoze MMF-a predviđaju ambicioznih i teško ostvarivih 3 posto rasta BDP-a u 2016. za BiH. Sagovornik Fene upućuje i na podatke Agencije za statistiku BiH za prvu polovinu godine gdje je realni međugodišnji rast BDP-a u prvom kvartalu usporio na 1,9 posto, a u drugom kvartalu dodatno opao na 1,4 posto. S obzirom na ovakvu dinamiku, dodaje Abaspahić, teško je očekivati da u 2016. godini rast BDP-a značajno preći 2 posto.
– Projekcija MMF-a za naredne godine predviđaju ubrzanje rasta na preko 3 posto u svim narednim godinama. Ključna pretpostavka za takve stope rasta jesu upravo državne investicije, koje bi trebale narednih 5 godina rasti po dvocifrenim stopama, te se kumulativno povećati za preko 100 posto, odnosno da njihov udio u BDP-u poraste sa 3,5 posto u 2015. na 7,2 posto u 2020. Ovakav scenario podrazumijeva da državne investicije u 2020. godini dositignu nivo od 2,62 milijarde KM na godišnjem nivou. Poređenja radi, u 2015. godini ukupan nivo državnih investicija je iznosio 987 miliona KM. Ovako projektovane stope rasta kako državnih investicija u BiH tako i ukupnog BDP-a za BiH prilično ambiciozne i teško ostvarive – tvrdi Abaspahić, te dodaje kako povrh svega navedenog, projekcija rasta BDP-a za sve naredne godine podrazumijeva najveći pozitivan doprinos rastu dođe od lične potrošnje, koja će prema projekciji u 2016. i 2017. godinama rasti brže od ukupnog BDP-a, a od 2018. nadalje tek nešto sporije.
– Ovakav model rasta je svakako neodrživ i vodi ka daljem povećanju spoljnotrgovinskog deficita BiH usljed uticaja lične potrošnje na porast uvoza, što se vidi kada se pogleda makroekonomski okvir koji je u pozadini aranžmana sa MMF-om. Porast spoljnotrgovinskog i tekućeg deficita BiH u narednim godinama će dodatno smanjiti otpornost BiH na eksterne šokove – pojašnjava Abaspahić.
Iako je Srbiju spomenuo u negativnom kontekstu analizirajući utjecaj pada državnih investicija na rast BDP-a, bivši predstavnik BiH u Grupaciji Svjetske banke izlaz iz postojeće situacije vidi u izmjeni modela rasta koju su istočni susjedi BiH primijenili nakon izbijanja svjetske finansijske krize.
– Za razliku od pretkriznog modela rasta baziranog na ličnoj potrošnji, u godinama nakon krize Srbiju karakteriše sporiji, ali održiv rast BDP-a – u, kojim uglavnom dominiraju investicije i neto izvoz. Rezultat promjene modela rasta je i smanjenje tekućeg deficita sa preko 20 posto BDP-a u 2008. na ispod 5 posto u 2015. godini, što Srbiju čini znatno manje ranjivom na eksterne šokove. Uz to, smanjenje udjela lične potrošnje u BDP-u, fiskalna konsolidacija i sprovođenje strukturnih reformi doveli su do pojačanog priliva stranih direktnih investicija koje su u 2015. godini iznosile 1,8 milijardi eura, odnosno 5,4 posto BDP-a. Rast neto priliva stranih investicija nastavljen je i u 2016. i one će vrlo vjerovatno preći 2 milijarde eura, što će Srbiju staviti na prvo mjesto u regionu. Dodatno, struktura tih investicija je izrazito povoljna, a veliki broj projekata je u prerađivačkoj industriji, što će u narednim godinama dovesti do daljeg smanjenja spoljnotrgovinskog i tekućeg deficita Srbije kroz rast izvoza. Ovakve povoljne tendencije u Srbiji odrazile su se i na pad javnog duga od početka 2016. godine i na pad stope nezaposlenosti koja je za nekoliko godine svedena sa preko 25 posto na 15,2 posto u drugom kvartalu 2016. godine – argumentira Abaspahić.
S druge strane, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u odnosu na Srbijom kada je upitanju promjene modela rasta – od rasta baziranog na potrošnji ka rastu baziranom na investicijama, posebno privatnim, te poboljšanjem vanjskotrgovinske razmjene. Primjera radi, strana ulaganja u BiH, prema podacima Centralne banke BiH u 2014. godini su iznosila 399 miliona eura, dok u 2015. godini pokazuju pad za 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznose 243.7 miliona eura – odnosno ispod 1,7 posto BDP-a. Slični trendovi vidljivi su i kada su u pitanju privatne investicije i rast kredita preduzećima.
– Pošto je Srbija u procese strukturalnih reformi i preusmjeravanja modela rasta ušla dvije godnije ranije u odnosu BiH, mi imamo dobar primjer u susjedstvu iz kojeg možemo mnogo naučiti. Srbija je aranžman sa MMF-om zaključila u februaru 2015. godine i značajno je napredovala u sprovedbi. Ovaj program ima dosta sličnih elemenata sa programom koji je zaključila BiH u septembru 2016. godine. Neka od reformskih obasti u kojima je Srbija napravila značajne pomake, a koje predstoje BiH su – reforma preduzeća u državnom vlasništvu (uključujući Željeznice), politike privačenja stranih investicija, fiskalna konsolidacija i reforma javne administracije, kao i mjere za jačanje finsnijskog sektora – rekao je ekonomski ekspert i donedavni predstavnik BiH u Grupaciji Svjetske banke Haris Abaspahić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
