Mještani sela Duži godinama muku muče sa deponijom Klepovica udaljene 7 kilometara od bosanskohercegovačke obale u Neumu. Smeće na deponiju ostavlja i dio hrvatskog poluostrva Pelješac, a otpad se preko granice prevozi bez ikakave kontrole i provjere.

Mještani sela Duži i okolnih hrvatskih sela u blizini Neuma godinama žive u strahu od mogućih zaraza. Od sporne deponije dijeli ih samo nekoliko stotina metara zračne linije. Smrad kažu zna biti nesnosan, no navode da je deponija ranije bila veći problem kada se otpad palio, zbog čega je bilo isparavanja raznih štetnih plinova.

“Kad se nakupi određena količina smeća, onda se zapali, dimi u krugu od 10 kilometara i više, ali sigurno smeta, ovdje postoje i podzemne vode koje su u opasnosti. Mislim da ljudi ne vode računa baš puno o tome”, kazao je Andrija Matuško, mještanin sela Duži.

“Ovdje ljudi ne znaju da li to utiče na podzemne vode jer mi tu pijemo izvorsku vodu, a to je vrlo blizu”, dodaje Ivica Batinović, mještanin sela Duži.

Na ovu deponiju dovozi se smeće iz susjedne Hrvatske, tačnije iz Općina Orebić, Ston i Janjina. Iako se otpad prevozi preko granice Evropske Unije ono prolazi bez ikakve kontrole i provjere.

Da se smeće iz Hrvatske, odlaže u Neumu, u javnosti je postalo poznato prije desetak godina, kada je romska porodica prilikom prebiranja otpada na deponiji Klepovica pronašla mrtvo novorođenče. Policijskom istragom se došlo do saznanja da je vrećica s mrtvim novorođenčetom stigla iz Hrvatske. Nakon inspekcijske istrage Vlada je tada donijela odluku o tome da odlaganje otpada iz Hrvatske može biti nastavljeno.

“Što se tiče samog prevoza smeća to trebaju dogovoriti države ili Općina sa Općinom na Pelješcu koje to rade, tako da mislim da bi te ugovore trebalo pregledati i vidjeti jesu li u skladu sa zakonom”, smatra Davor Krešić, Udruženje turističkih radnika Neum.

No zakoni se višestruko krše. Zakon o upravljanju otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine kaže da se on ne može uvoziti radi odlaganja.

“Pogotovo iz Hrvatske koja je članica Evropske Unije, oni moraju pratiti tokove svog otpada i da ovdje nije tako uređeno u Federaciji gdje je eksplicitno zabranjeno uvoz radi odlaganja, Hrvatska ne može svoj otpad prekogranično izvoziti, pogotovo na nepoznatu destinaciju”, ističe Mehmed Cero, pomoćnik ministrice za zaštitu okoliša Federacije BiH.

A i sanacija deponije o kojoj se godinama priča je upitna. Ukoliko do kraja godine Općina Neum ne osigura potrebnu građevinsku dozvolu, sredstva koja su odobrena iz IPA fondova, u iznosu od oko 1.140.000 eura bit će, kažu, preusmjerena u druge projekte.

“Još uvijek nije građevinska dozvola dobivena tako da je to pod velikim upitnikom da se realizira, ali tehnički je to dosta zaokruženo”, dodaje Cero.

U Komunalnom preduzeću, kao i u Općini Neum o ovome nisu željeli govoriti. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH u čijoj je nadležnosti kontrola prometa roba na granicama tek se upoznati sa cijelim slučajem, tvrde da će u narednom periodu izvršiti sve provjere.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.