U dijelu Mostara su osvanule zastave Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Danas je tačno 25 godina od njenog proglašenja. Hrvatski politički vrh u BiH i brojna građanska udruženja obilježit će godišnjicu nizom manifestacija.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna proglasila je 18. novembra 1991. godine svoje postojanje kao političke i teritorijalne cjeline na teriroriji BiH. U augustu 1993. godine preimenovana je u Hrvatska Republika Herceg-Bosna kada je osnovano Hrvatsko vijeće odbrane, vlada i oružane snage.
Pod okriljem tzv. Herceg-Bosne na području Hercegovine otvoreni su brojni logori kroz koje je, prema neslužbenim podacima, prošlo više od 50.000 Bošnjaka, Srba, ali i Hrvata koji se nisu slagali sa tadašnjom hrvatskom politikom.
Počinjeni su brojni zločini, među najgnusnijim u Ahmićima i Stupnom dolu, pod opsadom su mjesecima držani Istočni Mostar i Gornji Vakuf.
111 godina kazne
Sve ovo uz ostalo je navedeno u presudi političkom i vojnom vrhu Herceg-Bosne na čelu sa Jadrankom Prlićem koji je 2013. godine proglašen krivim za udruženi zločinački poduhvat u Bosni i Hercegovini.
Haški tribunal je Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića u prvostepenoj presudi osudio na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1994. godine.
Oni su osuđeni za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja tzv. Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti “Velikoj Hrvatskoj”.
Presudom je Prlić osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina, Ćorić na 16, dok je Pušiću izrečena kazna od deset godina zatvora.
Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg sudije Jeana Claudea Antonettija, zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad bošnjačkim stanovništvom tzv. Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.
Gdje je Herceg-Bosna danas?
Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Pravomoćna presuda u predmetu “Prlić i drugi” očekuje se u junu 2017. godine.
Gdje je Herceg-Bosna danas? Najozbiljniji pokušaj oživotvorenja kroz hrvatsku samoupravu propao je 2001. godine jer je nije imao ko financirati.
Hrvatska zajednica danas je svedena na udruženje građana i neradne dane koje obilježava Mostarsko sveučilište i ZHK, odnosno nezakonita obilježja i simbole koje se i danas nalaze u obrazovnim ustanovama i institucijama vlasti. No, s druge ojačana je pozicija HNS-a čiji je osnovni cilj promjena Ustava i Izbornog zakona.
Tzv. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta 14. augusta 1996. godine. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao udruga koja nema državotvorne ingerencije utemeljena je 24. maja 1997 od strane društvenih, političkih, gospodarskih i kulturnih organizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
