Nakon Predstavničkog i državni Dom naroda odbio je razmatrati izmjene Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima po hitnom postupku. Pravilnik o maksimalnoj cijeni lijekova je na čekanju. Zato su brojni lijekovi kod nas skuplji nego u drugim zemljama regije.

Glavna izmjena Zakona odnosi se na izbor sedam članova stručnog vijeća Agencije za lijekove čiji je mandat istekao još 2012. godine. Po tri člana biraju enitetska ministarstva zdravstva, jednog Brčko Diskrikt. Nova imena koja su ponuđena Vijeću ministara BiH proteklih godina nisu zadovoljila ni minimum stručnosti, ali i nacionalnu raznovrsnost, zbog čega je Ministarstvo civilnih poslova predložilo izmjene zakona, po jednog člana iz RS i FBiH biralo bi Vijeće ministara BiH.

“Od entitetskih ministarstava ne dobijamo širu listu u skladu sa zakonskim rješenjima. Vrlo često kada dođe odluka na Vijeće ministara, ona nije niti po stručnoj strukturi, a ni nacionalno izbalansirana, a Vijeće ministara nema mogućnost da ovo promijeni, da interveniše sa svojim prijedlogom“, istakao je Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH.

Podsjetimo da je imenovanje postojećeg saziva stručnog tijela 2008. godine, danas u tehničkom mandatu, izazvalo negodovanje u javnosti, uz ostalo zbog sukoba interesa. U slučaju Ivana Prlića, jer posjeduje brojne apoteke, Nikoline Špirić jer se radilo o uposlenici banjalučkog Hemofarma, iIi bratični Nikole Špirića, a tu je i SNSD-ov zastupnik u državnom parlamentu Lazar Prodanović. No, sukob interesa je odbačen.

Prijedlog zakona danas je vraćen u redovnu proceduru, što je ranije učinio i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. U SNSD-u su i dalje odlučni da promjene neće podržati jer se radi o prebacivanju nadležnosti. U SDS-u ovo odbacuju i poručuju da neće više biti farmaceutske mafije.

Pravilnik o kontroli cijena lijekova na koji se čekalo od 2008. godine, gotovo je iznuđen od Stručnog vijeća, a nakon sto je Vijeće ministara uputilo hitne izmjene o izboru članova, a Svjetska banka uvjetovala regulaciju tržišta ranije obećanim kreditom za zdravstvo, vrijednim 70 miliona dolara.

Ministar civilnih poslova i danas će ponoviti kako stručno tijelo nije imalo kapacitet da to uradi, no s druge strane nije bilo više vremena za čekanje. Novi pravilnik ako dobije pozitivno mišljenje svih nadležnih institucija, mogao bi biti objavljen najkasnije do marta naredne godine.

Lijekovi u BiH najskuplji su u regiji. Mnogo je primjera – poput lijekova za držanje pod kontrolom kardiovaskularnih oboljenja koji su skuplji za četiri puta u odnosu na Srbiju. U Udruženju žena za borbu protiv karcinoma dojke navode citostatik Femare koji je pet puta skuplji u odnosu na Hrvatsku, a nezobilazan je u oporavku od karcinoma dojke u terapiji koja traje ponekad duže od pet godina.

Kada Pravilnik o kontroli cijene lijekova prođe proceduru, u BiH bi trebalo da dođe do sniženja cijena lijekova do 20 posto i ušteda na godišnjem nivou od oko 50 miliona KM. Preko zavoda zdravstvenog osiguranja i tzv. pozitivnih listi, država izdvoji oko 250 miliona maraka, sto pokazuje u konačnici koliko je sve navedeno zapravo i veliki biznis u BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.