Ko će da leti, a ko da doleti u državnu vlast?

Vijesti 04. dec 201417:24 > 19:10
N1

Novoizabrani državni parlamentarci naredne sedmice ponovo će u skupštinske klupe. Tada će početi i potraga i lobiranja za novi saziv ministara. U javnosti i političkim krugovima čuju se odjeci puknutih probnih balona. Ko će da leti, a ko da doleti u državnu vlast?

Državni parlament trebalo bi da bude konstituisan naredni utorak. Već u srijedu moglo bi da i zvanično bude objavljeno ime mandatara za sastav Savjeta ministar. To će najvjerovatnije biti Adil Osmanović, iz SDA. Ova stranka će dati i predsjedavajuće Doma naroda. U tu fotelju će sjesti, kako saznajemo, Šefik Džaferović.

Karte su još na stolu. Sve je moguće, ali ono što je sigurno je da Bošnjaci tipuju na mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara, Srbi traže Ministarstvo inostranih poslova, Hrvatima pripada Ministarstvo finansija.

Bošnjaci tipuju na mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara, Srbi traže Ministarstvo inostranih poslova, Hrvatima pripada Ministarstvo finansija

Aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara, Vjekoslav Bevanda najvjerovatnije ostaje i u novom sazivu, ali kao ministar finansija. Iz Saveza za promjene pominje se ime Mladena Bosića, lidera SDS-a. On bi mogao da postane novi ministar inostranih poslova. Vladajućim kolačem zasad se slaste u SDA, DF-u i Savezu za promjene. Da li će parče ostati i za Dodikov SNSD zavisi od Dragana Čovića. Postoje indicije da je lider HDZ-a okrenuo leđa starom partneru, te da je prevagnula ljubav prema interesu stranke i Hrvatima u BiH. SNSD je stoga, kako saznajemo, tražio mnogo manji komadić vlasti, tek dva, ali ključna ministarstva, sve kako bi uposlio neraspoređenog Igora Radojičića.

“Da se može SNSD izolirati samo u RS, i to je ono što se Dodik plaši. Ne samo da će to biti njegova izolacija, nego će i otežati rad u samoj Republici Srpskoj”, tvrdi analitičar Adnan Huskić.

Nije prvi put da se nakon izbora u BiH mijenjaju opredjeljenja, uvjerenja pa i dresovi. Upućeni kažu da su se interesi SNSD-a i HDZ-a BiH u nekom periodu zaista poklapali, ali da se to sada promijenilo. Ono što je ostalo isto jeste vapaj za djelićem vlasti, ali i za dobrom zaradom. Poreski obveznici su za 11 mjeseci ove godine državne poslanike i delegate platili 3,2 miliona maraka. Svaki od njih je u tom periodu dobio između 50 i 70 hiljada maraka.