Posmatrači političkog ringa u Bosni i Hercegovini uvijek su, s razlogom ili bez njega, spremni komentarisati rad bilo koje vlasti. Češće opravdano, priča se i piše o lošim odlukama, slabom privrednom rastu, nepotrebnom trošku, zaduženju, sporom putu ka Evropi...
A ovdašnji funkcioneri na kritike su navikli. Koliko god oštri bili, komentari ih ne dotiču jer su svakodnevni i očekivani. Reakcija uglavnom nema, a ako ih i bude, rijetko su u skladu s očekivanjima kritičara. Kad je, uostalom, neko u BiH podnio ostavku iz moralnih razloga. A prilika je bilo, mnogo…
Opozicija kritikuje, to joj je ”posao”, ali razlika u politilčkom pravcu ovdje je prisutna tek nominalno. Nije li, uostalom, gro aktuelne opozicije u BiH ne tako davno bio vlast? A i tada su kritike bile iste, i tada su mehanizmi odbrane podsjećali na one kojima danas svjedočimo.
Kad nešto nije dobro i kad treba reagirati, onda ćemo napisati saopćenje i poslati ga medijima. Neki će objaviti, neki neće. To je otprilike filozofija djelovanja ovdašnje opozicije. Nominalni protest koji nema nikakav efekt.
Terzić: Neka se ”pokriju ušima”
”Opozicija u Bosni i Hercegovini djeluje na principu nevladinih organizacija ili neformalne grupe građana koja se putem javnosti dopisuje sa vlastima u Bosni i Hercegovini. Imamo potpuno odsustvo smisla postojanja opozicije. To je najbolje vidljivo na primjeru Federacije BiH. Umjesto da po Poslovniku grupa od 20 poslanika, a opozicija ih ima više, sama sazove sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, ako to neće Kolegij doma, opozicija se priključila višemjesečnom neradu”, ispričao je za N1 politički analitičar Almir Terzić.
Prema njegovom mišljenju, smisao postojanja opozicije je predlaganje rješenja, konkretnih i jasnih.
”Smisao postojanja opozicije jeste da predlaže rješenja i da svaki dan “bombarduje” prvenstveno parlamente i skupštine na svim nivoima vlasti u BiH sa prijedlozima ili izmjenama i dopunama prijedloga zakona, nudi rješenja. Međutim, sve se svelo na sporadične prijedloge samih poslanika i to manjih političkih partija, dok one koje treba da vode opoziciju u BiH gotovo da ništa i ne predlažu. Umjesto svega toga, svo svoje djelovanje opozicija je svela na puka prepucavanja putem medija sa vlastima od koje niko nema koristi, a posebno ne građani Bosne i Hercegovine. Apsurdno je također, da opozicija kritikuje poteze vlasti koje su i njihovi predstavnici radili u vrijeme kada su obnašali vlast. Mnogim u BiH bi stoga bilo bolje da se, kako se kažu, pokriju ušima, jer reakcijama samo podsjećaju građane u BiH na neka vremena u kojima su bili prepoznati kao isti ili slični kršitelji zakona i propisa”, dodao je Terzić u razgovoru za N1.
Svijetli primjer je, ipak, prisutan. Ističe to naš sagovornik.
”Jedina prava opozicija u BiH za sada je Naša stranka čiji predstavnici, posebno u parlamentu FBIH zagovaraju neka rješenja. No, nije problem samo opozicija, jer imamo i stranaka u vlasti koji se sve više ponašaju kao opozicija. Teško je stoga očekivati da u BiH 2018. godine, na općim izborima opozicija ovakva kakva jeste bude adekvatan protivnik aktuelnoj vladajućoj koaliciji, posebno jer smo svi umorni od njihove priče o ujedinjenju, bez ikakvih rezultata ne samo po tom, nego i po pitanju njiohovog djelovanja posebno u zakonodavnoj vlasti”, zaključio je on.
Kuršlus ovdašnje političke zbilje ogleda se i u nejasno postavljenim odnosima pozicije i opozicije. Situcija u kojoj su stranke na jednom nivou pozicija, a na drugoj nisu – duboko je ukorijenjena u bosanskohercegovačke političke običaje. Svjestan je toga i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH i članom Socijaldemokratske partije.
Ova stranka je na državnom nivou dio opozicije, a Magazinović smatra da je njegova stranka dio dobre opozicije. Pojašnjava to, kako je kazao, ”trotoar koalicijom” na vlasti uz priznanje da bi se moglo i moralo raditi bolje.
Magazinović: Opozicija je bolja od ”trotoar koalicije”
”Na pitanje da li opozicija u BiH dobra moj odgovor je da jeste, ali da može i mora biti i bolja, s tim da je i ovakva kakva je danas već sada mnogo bolja od “trotoar koalicije”. Djela onih koji su u opoziciji u poređenju sa djelima aktuelne vlasti najbolje pokazuju razliku”, kazao je Magazinović za N1 i dodao:
”Opozicija treba biti svjesna da javnost zahtjeva agresivnije djelovanje i u smislu sadržaja, jednako kao i u smislu raznovrsnosti i inovativnog djelovanja. Već sada nema spora da će današnja opozicija, prije svega SDP, za dvije godine osvojiti veliki broj glasova i vratiti se na vlast. Međutim, mi ne želimo biti vlast samo zato jer su ovi danas katastrofalni, nego zato sto smo mi dobri. Zbog toga se već sada radi na strateškim programskim dokumentima, ali i na novoj strategiji opozicionog djelovanja do izbora 2018. godine”, potcrtao je naš sagovornik.
Mišljenja su, uobičajeno, oprečna. Dok se suština opozicionog djelovanja manje-više zanemaruje, vječito nestabilne vladajuće koalicije pored internih problema i prijetnji blokadama za koje su same krive, gotovo da se ne uspijevaju baviti problemima koje muče ovdašnjeg čovjeka.
A problema je mnogo. Daleko od pažnje lidera koji se razumiju samo onda kada stisne omča Međunarodnog monetarnog fonda. Tada nestaju sva neslaganja, pružaju se ruke i sklapaju nova prijateljstva. A već sutra sve ispočetka, neprijateljski, kako smo i navikli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.