Ko radi, a ko ne radi i zašto tako radi – pitanja su sad...

A u centru pažnje od svih tužilaštava u državi – samo su dva – sarajevsko kantonalno i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Državni ministar bezbjednosti, vidno ljut, javno je nedavno izjavio da državna agencija za istrage i zaštitu sarađuje sa kantonalnim tužilaštvom jer državno ne radi ništa.

“Od kako postoji Tužilaštvo BiH – ne znam koliko godina i postoji nemaju nijedne ozbiljne presude ili možda čak nemaju nijedne presude kada je u pitanju korupcija. Ma nemaju nijedne konvertibilne marke da su oduzeli zbog korupcije, pljačke, zbog finansijskog kriminala i da je izvršena konfiskacija imovine. Nemaju. Dakle, ja Tužilaštvo BiH prozivam zato što ne rade”, kazao je Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH.

U posljednjih mjesec dana nizale su se akcije po naredbama kantonalnih sarajevskih tužilaca. Hapšeni su mahom bivši ili sadašnji visoki kantonalni ili državni fukcioneri i to uglavnom za djela počnijena prije nekoliko godina.

No, sudska je zadnja.

“Vjerovatno je to što javno mnijenje očekuje mnogo toga od pravosuđa rezultiralo time da se predmeti ubrzavaju, što je na jednoj strani dobro, a na drugoj strani može biti i loše ako se to prelama preko koljena i ulazi se u takve predmete površno i samo zbog toga da bi se zadovoljila javnost – to ne bi trebalo raditi”, kaže Vlado Adamović, advokat.

“I ja mislim da su mediji, policija i tužioci koji su u sprezi sa medijima da bi pokazali da tobože nešto rade i hapse doprinijeli tome da ti ljudi nemaju ono što po zakonu moraju imati, a to je presumpcija nevinosti. Ne treba praviti razliku između predmeta u kojem je osumnjičen ministar i običan građanin obzirom da je počinjeno isto djelo. Međutim, kad dođe do odluke o vrsti i visini krivične sankcije onda tu razliku treba praviti”, dodao je za N1.

Novinar koji godinama unazad prati brojne procese i afere u zemlji smatra da ne treba kritikovati kantonalno tužilaštvo zato što je počelo raditi svoj posao. Problem je, ističe Amarildo Gutić, što kriminala u zemlji ima više nego što tužilaštva urade.

“Ja imam neka direktna saznanja kontaktirajući sa ljudima iz pravosuđa i raznih tužilaštva gdje su malte ne otvoreno rekli da neke predmete neće raditi jer je u ptanju ta i ta stranka i gdje misle da ne žele ići protiv te stranke iz različitih razloga, dakle ti tužioci su direktno pod stranačkim uticajem – nije sada bitno koja je stranka i nije samo jedan primjer. Da li je na to mislila gospođa Kreso kada je govorila o pravosudnoj mafiji? Može se i to podvesti pod pravosudnu mafiju, a može se podvesti i ono što zovemo podmićivanje kada je u pitanju lična korist”.

Postoji li ili ne postoji pravosudna mafija u Bosni i Hercegovini – bilo da je to mišljenje predsjednice državnog Suda ili samo ono što je čula – u pravosudnim krugovima još je konstatacija sa koje nije skinut veo tajnosti. U dvije godine Meddžidu Kreso niko nije pozvao da izjavu objasni.

“Ona pet dana nakon toga ili deset dana ne znam ni ja koliko – nije to moje mišljenje. Ne kažem ja da ima pravsudne mafije nego je to nešto što sam ja čuo od taksista, ljudi u prodavnicima. Ona je sama na isti način kao što je dala izjavu ona je na neki način obezvrijedila”, smatra Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a BiH.

Klupko pomenute ‘pravosudne mafije’ tako se nije ni počelo odmotavati.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.