Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU treba da stupi na snagu do kraja godine. Vlast uvjerava da će domaći proizvođači biti zaštićeni.

Sa druge strane, poljoprivrednici smatraju da neće biti dovoljno zaštićeni i da će njihov rad postati besmislen.

Podsjetimo, nakon dogovora u Briselu između naše delegacije i EU, Predsjedništvo BiH je na telefonskoj sjednici 15. jula usvojilo adaptirani SSP, a parafiran je tri dana kasnije. Iz naše delegacije su istakli da su morali popustiti, ali i osigurali određene pogodnosti, kao što je povećanje kvota na izvoz ribe, šećera i vina. Otvorile su se i tarifne kvote za voće i povrće, ok je dogovoreno fazno prilagođavanje za meso, mesne prerađevine, mlijeko i mliječne prerađevine. Do kraja godine SSP treba da stupi na snagu.

Gost emisije Dan uživo na N1 televizije bio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović

Na pitanje koliko je ovaj sporazum zaštitio domaću proizvodnju, Šarović je odgovorio:

“Neće biti zaštićeni u potpunosti. Postoje sektori koji će biti zadovoljni SSP-om, a to su izvoznici šećera, poljoprivredni odnosno povrtlari, voćari, ribari… Veliki teret će biti na mljekarima i mesnoj industriji.”

BiH ima mnogo proizvođača voća i povrća, a ove godine smo imali probleme sa izvozom za Rusiju.

“Biće manje problema i uvjereni smo da smo na pravom putu. Imamo dokument s Ruskom federalnom inspekcijom, očekujemo izvoz voća, posebno nekih vrsta i očekujemo da ostvaruimo izvoz od 50 miliona KM. Ove godine da nije bilo zastoja izvoz bi bio oko 40 miliona KM“, izjavio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Mlijeko i mliječni proizvodi su bili predmet najvećeg razgovora sa EU. Iako se govori da će domaći proizvođači biti zaštićeni i omogućeno im da izvoze svoje proizvode oni i dalje tvrde da nisu.

“Biće suočeni s konkurencijom sa 4.500 tona mlijeka u prvoj godini ako SSP stupi na snagu 1 januara 2017. godine. To mlijeko će iz zemalja EU ući u BiH bez carina i biće jeftinije 25-30 pfeninga. To je prvi sudar u kojem će se testirati otpornost našeg mljekarskog sektora. Uvjereni smo da ćemo iduće godine ostvariti još veći izvoz, toliko koliko će jeftinijeg mlijeka ući u BiH. Od izvoza mlijeka ove godine inkasirati 60 miliona KM, ali i dalje su mljekari ranjivi i treba im pomoći”, kazao je Šarović.

Nastup na stranom tržištu sa drugim zemljama?

“Mi već nastupamo sa našim susjedima Srbijom i Hrvatskom, posebno sa Srbijom u namjenskom industriji. Ulje koje izvozimo u Tursku je zajednički proizvod, a to je oko 60-70 miliona KM. Slično je sa žitaricama, a ove godine smo ostvarili veliku ekspanziju izvoza. Slična saradnja je i sa Hrvatskom. Tu je i izvoz mesa, jer nam se priznaje domaće porijeklo.“

Šarović je nedavno boravio u Turskoj i razgovarao o povećanju izvoza mesa iz BiH.

“Radi se o 15.000 tona za 2017. godinu“, rekao je gost Dana uživo i dodao da se BiH se uspjela odbraniti nekvalitetnom mesu zahvaljujući ažurnosti institucija BiH. “Pohvaljeni smo od evropskog komesara za domaću poljoprivredu.”

Kakva su mišljenja potrošača u EU o proizvodima iz BiH?

“Dvije trećine proizvoda izvozimo u EU, a najviše u Njemačku i Italiju. Ako prodajemo namještaj u Italiju to znači da je visokog kvaliteta ili dijelove za automobilsku industriju u Njemačkoj. Lideri smo u regionu u nekim drugim sektorima i zato se ne trebamo pocjenjivati. Imamo zaostataka u poljoprivredi, ali i tu smo napravili pomak posljednjih godina.“

Plavi dizel, problem na relaciji BiH – Vlada Republike Srpske. Šarović je ranije kazao da iz Vlade RS nisu zainteresovani, a iz Vlade kažu da to nije istina.

“Trebao sam ih za saveznike za ovaj poduhvat. Poljoprivrednom sektoru treba plavi dizel, jer se suočavamo sa SSP-om gdje će poljoprivreda biti ranjiva. Želio sam da im pomognemo sa nekoliko desetina miliona KM kako bi mogli vratiti dio onoga što će izgubiti u konkurenciji s jeftinim proizvodima koji dolaze u BiH. Zato sam trebao za saveznike Vladu FBiH i Vladu RS-a“, rekao je Šarović i nastavio:

“Razočaran sam odsustvom volje da se snažnije podrži poljoprivredni sektor u oba entiteta. Izgovor im je MMF i da im ta sredstva ne trebaju i da imaju plavi dizel u RS-u. Prosto neprijateljski odnos bio je ključan i utjecao na odsustvo volje da MMF podrži taj prijedlog. Ovo je težak udarac na poljoprivredni sektor, a odgovornost je na Vladi RS-a.
Bez povećanja akciza nema gradnje dalje infrastrukture. odnosno neće nas pratiti EBRD i svjetske investicije.”

9. decembra dobijamo upitnik od Evropske unije.

“Očekuje nas uzbudljivo vrijeme u idućoj godini. Ljudi žele dočekati taj trenutak, obični građani i vlast, ali mnogi nisu svjesni šta to znači. Imamo malo sposobnih i stručnih ljudi da u nekoliko mjeseci da kvalitetne i tačne odgovore. Na osnovu toga će se formirati mišljenje Evropske komisije za kandidatski status BiH u EU“, kazao je za kraj Mirko Šarović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.