Hoyt Brian Yee, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Balkan i Srednju Evropu, bio je gost emisije N1 na 1.

Bili ste sa članovima Vijeća za implementaciju mira. Ima li nekih zaključaka?

Razgovarali smo o tome šta se dešava u zemlji, o napretku smo razgovarali, o izazovima, i počeli smo razgovarati o narednim koracima.

Referendum u RS je održan, uprkos odluci Ustavnog suda, upozorenjima međunarodne zajednice. Iako mnogi smatraju da je narušio Dejtonski mirovni sporazum, zašto nema sankcija za Milorada Dodika?

Mi smatramo da je jako važno da se poštuje Dejtonski sporazum, Ustav BiH, da to poštuju svi politički lideri i svi izabrani zvaničnici i da poštuju odluke institucija BiH. Ustavni sud je vrlo jasno kazao da ne odobrava referendum koji je na kraju održan 25. septembra i smatramo da zvaničnici koji su odgovorni za referendum, odgovaraju u skladu zakonima i Ustavom BiH. Međunarodna zajednica će podržati institucije BiH u nastojanjima da da ti zvaničnici odgovaraju.

Dakle, ipak to moramo uraditi između nas?

Prije svega BiH je suverena država i država koja nastoji da se pridruži EU, koja je tražila da se priključi NATO savezu. To je zemlja čiji partneri i prijatelji uključujući SAD, žele da vide da je zemlja sposobna sama da donosi odluke da preuzima odgovornosti kao država i da u donošenju odluka ne zavisi od partnera. Smatram da institucije BiH mogu preuzeti odgovornost u ovom pogledu a i šire u osiguranju provedbe vladavine zakona, a zvaničnici moraju biti svjesni te odgvornosti, i treba ih držati odgvornim kad sve navedeno ne rade.

Ali koliko je opravdan onda prisustvo međunarodne zajednice, kada znamo da su čak i članovi PIC-a često na suprotstavljenim stranama?

Normalno je to. Postoji nekoliko zemalja koje sudjeluju u PIC-u iz cijelog svijeta, Japan, SAD, Rusija, iz Evrope. Prirodno je da imamo različite stavove. Ali ono u čemu se slažemo, i to smo stalno potencirali nakon sastanaka PIC-a, a to je da podržavamo BiH i njene težnje za bolju budućnost i želimo da pomognemo BiH da postigne svoje ciljeve i to želimo da uradimo ne kao protektorat, ne kao tijelo koje donosi odluke umjesto BiH nego kao grupa koja podržava institucije, građane i izabrane zvaničnike BiH da slijede politike i provode aktivnosti i projekte koji će ojačati demokratiju i institucije u oba njena entiteta na svim nivoima. Dakle, kad se ne slažemo mislim da to radimo uz namjeru da nađemo kompromis. Mi činimo sve da koordiniramo reakcije u raznim situacijama, nudimo različite inicijative, ekonomske, društvene, političke. Nije uvijek jednostavno ali tu se radi o partnerstvu, ovo je dvosmjerna ulica moramo se ne samo dogovoriti među nama nego i među izabranim zvaničnicima i liderima BiH.

Iza nas su lokalni izbori. Promjene. Prvo čovjek Srebrenice više nije iz reda bošnjačkog naroda. Izborni proces u Stocu prekinuo fizički obračun.

Izbori su jako važan dio bilo koje demokratije. Mi odluke CIK-a smatramo iznimno važnim, jer koliko sam shvatio Sud je donio odluku o Stocu, i ponovo je ona u rukama CIK-a. Nije to na međunarodnoj zajednici. Mi svakako obeshrabrujemo bilo kakvu upotrebu nasilja ili poticanja na konfrontacije ili takav pristup rješavanju neslaganja, jer dijalogom i pregovorima i kroz institucije koje rade svoj posao ova se pitanja mogu riješiti. Ono što je važno da građani, izabrani zvaničnici pokažu poštovanje prema zakonu, ustavu i institucijama ne samo to, nego i da pokaže da je spremna preuzeti evropske demokratske vrijednosti i nastaviti čvrstu put ka članstvu.

Dokle smo na tom putu?

Ja uvijek sebe podsjetim, kada sam dolazio 1993. godine u posjetu BiH i mogu da kažem da je značajan napredak postignut od perioda kada je završio rat, i to ne samo kada je riječ o pomirenju nego i kada je riječ o jačanju institucija i jačanju ekonomije, sigurnosti, njenih službi. Rekao bih da u proteklih godinu dana bilo je značajnog napretka. EU je osigurala ogromnu pomoć BiH u nastojanjima da se ispune primarni zahtjevi, ekonomske i socijalne reforme prema Reformskoj agendi i najsvježiji korak naprijed je prihvaćanje aplikacije za članstvo. To je znak da BiH ide u pravom smjeru. Tu ima jako puno posla koji treba uraditi, ne možemo ovdje stati kad govorimo o prijateljima i partnerima BiH zajedno sa zvaničnicima koji rade na ovim stvarima, dakle moramo pogledati unaprijed, šta je to sljedeće moramo biti svjesni da postoji širi kontekst, ostatak regiona također napreduje BiH mora nastaviti s tom dinamikom da ne zaostaje jer postoje ekonomske posljedice, jer što je bliža EU zemlja postaje interesantnija za investicije. Važno je da BiH nastavi taj napredak ali čak i ubrza reforme.

Da li ta naša postignuća možemo uporediti sa Srbijom? Dokle je Srbija na NATO i EU putu?

Svaka zemlja se razlikuje. Srbija je otvorila određena poglavlja u pregovorima, dakle u procesu je dalje dogurala, ali trebate pitati EU i njihove predstavnike o konkretno tome šta Srbija radi drugačije i dokle je došla, ali s naše strane EU je partner i Srbiji i BiH i mogu reći da vidim pozitivne znakove u obje zemlje i ono što je jako važno da u obje zemlje postoje lideri koji su pokazali da mogu biti otvoreni prema reformama.

Šta mislite šta će nam biti najveće prepreke na postizanju evropskih i NATO ciljeva? i Srbiji i BiH.

Za BiH prije svega je to ekonomski izazov da se osigura da ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju koja se može takmičiti sa evropskom jednom kad se integriše, u suprotnom neće biti konkurentna. Zato fokus Reformske agende mora biti ekonomija i socijalne reforme, zakon o porezima, penzionom sistemu, to je pravi pristup i tu BiH mora riješiti neke strukturalne prepreke kako bi prevazišla način na koji su radili stvari u prošlosti uključujući i visok nivo korupcije koji je prepreka poslovanju.

Srbija je s druge strane postigla napredak u tom kontekstu.  Mi to možemo vidjeti kroz obje zemlje i njihovog odnosa s MMF-om i Svjetskom bankom. Obje zemlje su nedavno imale uspjeha u potizanju dogovora s ovim institucijama za pomoć koja je neophodna ovim zemljama a to je znak da međunarodne monetarne institucije imaju povjerenja u ove zemlje u reforme koje rade i vjeruju da obje zemlje mogu pregovarati i udovoljiti zahtjevima najvažnijih finansijskih institucija na svijetu. To je pozitivno. Naravno primijetili smo da je postojalo ponekad odlaganja u donošenju političkih odluka to je prouzrokovalo određena kašnjenja. U proteklih godinu dana MMF nije program finansiranja za BiH jer je još uvijek bilo reformi koje nisu bile dogovorene od strane liderstva BiH ali kada su to uradili, primili su i pomoć koja im je neophodna.

Možete li ocijeniti regionalne odnose BiH-Srbija-Hrvatska. Mnogi kažu da su najlošiji od rata na ovamo.

Ja se definitivno ne slažem sa tom procjenom da su stvari gore nego nakon rata. Ono što smo vidjeli u cijelom regionu da prije svega proces reformi u svim zemljama koje vodi želja za članstvom u EU ili NATO, ali i zajednička vizija građana ovog regiona i njihove težnje da imaju iste životne standardne, uslove za zaposlenje više prilika za mlade ljude i obrazovanje. Mislim da je to bio ogroman stimulans ta želja da se postigne napredak ekonomski, društveni i socijalni i da je to vodilo reforme i opredijeli zemlje da sarađuju. Naravno da postoje razlike i nesuglasice oko stvari koje se tiču prošlosti, ali vjerujemo da je moguće riješiti ta pitanja kroz pregovore bez konflikta bez tenzija koje smo vidjeli u prošlosti.

Htjela sam baš sada da vas pitam, svjesni ste oštrih rekacija hrvatskih zvaničnika nakon hapšenja 10 bivšič članova HVO. Tenzije, prijetnje. Može li se to smatrati na neki način pritiskom na pravosuđe?

Ne mislim da je bilo nekog pritiska ili političkog miješanja ili uticaja na pravosuđe. Vjerujem da ono što je važno da politički lideri, građani BiH poštuju nezavisnost pravosuđa ne bi trebalo biti politizacije pravosudnih slučajeva ili miješanja od strane političkih lidera kada je riječ o funkcionisanju tužilaštava i sudova bez obzira da li je to u BiH ili bilo kojoj zemji regije. U mojoj zemlji jako je važno za demokratiju da suci, tužioci mogu nezavisno da djeluju bez političkog pritiska. Ja sam svjestan da je bilo više slučajeva u prošlosti proteklih 20 godina u kojima su hapšenja, istrage, procesuiranje čak i presude posebno ratnim zločincima izazvale tenzije među zemljama. Naš je stav iz SADa da je jako važno da zemlje sarađuju u razmjeni informacija. Hrvatska je postavila pitanje o hapšenjima i tu mora postojati komunikacija između vlasti. Svi se moraju držati protokola i procedura koje su dogovorili između vlasti ili pravosudnih institucija da bi osigurali adekvatnu razmjenu informacija. Ako se to uradi je manje vjerovatno da će biti tenzija.

Ipak, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je izjavila kako je najveća prijetnja po sigurnost Hrvatske nestabilna BiH.

Mislim da sve zemlje na Balkanu brinu izvori nestabilnosti u cijelom regionu. Niti jedna zemlja ne postoji a koja nema tu prijetnju terorizma, nasilnog ekstremizma, prijetnju stranih boraca. Svi se mi suočavamo s tim. Ono što je važno da identificiramo gdje su te prijetnje kako ih na najbolji način možemo riješiti i naš je stav da je najefikasnije kada zemlje razmjenjuju informacije i obavještajne službe, sigurnosne također razmjenjuju informacije. Nije to jednostavno za bilo koju zemlju da da tajne podatke ali i SAD to godinama radi sa svojim saveznicima i more se uspostaviti takva praksa na vrlo visokom nivou.

Državni pravosudni sistem BiH se suočava s kritikama. Glavni tužilac je pod disciplinskim akcijama. Uskoro se bira novi predsjednik Suda BiH. Šta možemo i trebamo očekivati?

Ne znam šta možete očekivati, ali mislim da je razumno da građani BiH trebaju da očekuju da će pravosudne institucije djelovati u skladu sa zakonima i ustavom ove zemlje. To znači da to mora biti nezavisnost koju smo već spomenuli mora biti saradnja različitih agencija. Ali ono što BIH može uraditi i što EU, SAD i drugi partneri pokušavaju pomoći da se jačaju te institucije da mi obezbjeđujemo obuku, dijelimo najbolja iskustva i informacije kad to imamo da je moguće da pred lice pravde izvedemo ljude koji ili krivi za korupciju Ili druge zločine odgovornost svih je da se bore protiv korupcije.

Postoji li pravosudna mafija ovdje kako to neki kažu?

Ne znam. Ali je jasno da u BiH nivo vladavine zakona i efikasno funkcionisanje pravosuđa mora da se poboljša. I rezultati to je najvažniji moraju postojati.

Pa postoje li rezultati?

Da, ima rezultata, neki su veći stručnjaci za ovo pitanje od mene, ali mi vidimo da sudovi i tužilaštva funkcionisu do najvišeg Ustavnog koji donosi odluke zasigurno postoji kapacitet i volja ali mora postojati kontinuitet u smislu uspješnih istraga, procesuiranja, optužnica. Kada policija i tužilaštva sarađuju kako bi pred lice pravde izveli osobe koje su možda u prošlosti bile nedodirljive od strane zakona onda će građani steći povjerenje da njihove vlasti, institucije funkcionišu kako treba.

Da razgovaramo i o vašoj zemlji. Imate novog predsjednika. Šta očekujete od politike Donalda Trumpa, prije svega u vašoj zemlji, ali i globalno?

Sada smo u procesu priprema materijala, papira savjeta preporuka za tranzicioni tim to je grupa ljudi koja je odgovorna da pomogne u mirnom prenosu vlasti, tako mi to nazivamo i mi smo jako ponosni u proteklih više od 200 godina dakle postoji ta tradicija u našem sistemu. Također mnoge ideje najbolje prakse, lekcije koje smo naučili ali i neriješena pitanja predajemo novom timu tako da mogu nastaviti bez vakuuma između onoga što smo mi radili i smatramo da treba. Još uvijek čekamo ko će biti novi državni sekretar, i ne mogu predvidjeti šta će uraditi nova administracija kakva će njena politik biti ne bi bilo korektno da čak i pretpostavljam.

Ali mogu reći da SAD i njena posvećenost Zapadnom Balkanu ovom regionu barem u proteklih 20 godina je bila konsistentna i svi su podržavali stabilnu BiH.

Ali ovdje mnogi pričaju kako SAD više nema interes da rješava naše probleme. Ima li u tome istine?

Naš je stav isti, mi čvrsto vjerujemo da su sigurnost i prospreitet Evrope povezani sa američkom sigurnošću i stabilnošću, čak i ako ne želimo pomoći Evropi što naravno nije slučaj. Mi smo naučili jako ozbiljne lekcije u proteklom stoljeću nakon dva svjetska rata šta se dešava kada nismo zajedno kada se nekoordiniraju aktivnosti da dođe do ozbiljnih posljedica. To je lekcija koje su zvaničnici SAD u svim strankama shvatili. Jači smo, sigurniji i sposobniji kada imamo jake partnere i saveznike u Evropi. Evropa je naš najjači partner u svijetu, i ja mislim da se to neće promijeniti u bliskoj budućnosti.

Ali mnogi se sada plaše da hoće?

Kad god postoji politička promjena postoji i strah. Mi svi želimo da znamo sad šta će se desiti mislim da moramo biti strpljivi imati povjerenja. Opet ne želim predviđati poteze gospdina Trumpa i njegove administracije ali ako pogledate proteklih 20 godina američke jasne interese, onda vam je jasno da smo ovdje uložili, da nas interesuje budućnost ovog regiona to je da ide dalje, da bude siguran da tu nema terorista, nasilnog ekstremizma, da budu sposobniji partneri a mi se pouzdamo u naše partnere da će ići s nama tamo gdje nam je potrebna pomoć. BiH je već to uradila a bez da je saveznik u NATO, slala je trupe u Afganistan to je jako važno za Ameriku.

Kako ste zadovoljni saradnjom kada je riječ o borbi protiv terorizma?

Američke diplomate nisu nikada potpuno zadovoljne sa saradnjom bilo kojeg partnera uvijek postoji mjesta za napredak, čak u našem NATO savezu. Iako je to najjača alijansa u historiji i tamo ima mjesta za napredak. Saveznici mogu uraditi više da jačaju svoje kapacitete posvetiti više svog budžeta za pitanja odbrane da bi bili spremniji da s nama reagiraju i bez nas. U zemlji poput BiH je važno da postoje institucije koje se mogu boriti protiv terorizma ili vojska koja će se boriti zajedno sa svojim partnerima, SAD-om ili evropskim zemljama, dakle mora postojati standard, kapacitet i spremnost. Naravno mi moramo pomoći da dođe do toga, ako bismo bili savršeno zadovoljni ne bismo davali pomoć koju dajemo.

Ali imate li možda informaciju o ozbiljnim terorističkim prijetnjama, bar kada je riječ o regiji o BiH (ili su to tajni podaci)?

Ono što svi znamo da postoje teroristi vjerovatno u svakoj državi. I u Americi. I nećemo znati izvjesne informacije o tome kada će teroristi ponovo napasti ali možemo biti sigurni da nijedna zemlja nije imuna na te napade. Zato moramo biti spremni i ja znam da ovo nije odgovor koji vas ohrabruje ali nam to daje doznanje da ne možemo odlagati reforme, investiranje u naše kapacitete da li se radi o policiji, obavještajnim službama, vojsci moramo u to ulagati sad. Često postoji dilema da li ćemo povećati plate nastavnicima, socijalnim službama, a s druge strane postoji i izgradnja vojnih kapaciteta. I to su teške odluke za bilo koji budžet, ali mi ohrabrujemo partnere da se takva vrsta ulaganja ne može odlagati ako želimo da spriječimo teroriste. Ne možemo čekati dan prije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.