Neprimjerene i neodgovorne - to je ono što akademici u Bosni i Hercegovini misle o spornim izjavama predsjednice Hrvatske i njenim poimanjima razmjera ekstremizma. I građani imaju svoju poruku - neki je brane, drugu optužuju za ponižavanje i narušavanje dobrosusjedskih odnosa.
Ekstremizam ili čokoladice – očigledno je svejedno šta se koristi kao verbalno ‘oružje’ u pooštravanju međudržavnih odnosa. Da li je predsjednici Hrvatske trebala izjava o opasnosti od povratka hiljada ratnika iz tzv. Islamske države u BiH i zašto – ambasador ove zemlje u Bosni i Hercegovini, očekivano diplomatski, nije htio komentarisati. No, jeste nešto drugo.
VEZANE VIJESTI
(Kako se Vi ovdje osjećate, jeste li sigurni ili osjećate opasnost od povratka hiljada ekstremista?) “Mislim da se o ovom o čemu Vi želite sa mnom razgovarati, to je druga dimenzija sigurnosti, ja nemam nikakvih problema u Sarajevu, prema tome, osjećam se siguran u Sarajevu, bio bih nepošten kad to ne bi rekao”, odgovorio je Ivan Del Vechio, ambasador Republike Hrvatske u BiH
Oštru reakciju prethodnih dana imao je državni ministar bezbjednosti Dragan Mektić koji je ponovio zvanične statističke podatke o onima koji su iz BiH bili ili su – na stranim ratištima. Ekspert za pitanja terorizma tvrdi da je u proteklih pet godina takvih blizu 240.
“Mi govorimo o odraslim ljudima – govorimo o muškarcima i ženama. Neutvrđen broj djece je takođe otišao u Siriju i rodio se u Siriji. Dobar dio tih osoba se već vratio u BiH. Trećina muškaraca je poginula, negdje oko 60-ak ljudi i 60-ak ih se vratilo, muškaraca i žena. I otprilike 61 muškarac i 53 žene su još u Siriji uz neutvrđen broj djece”, otkrio je Vlado Azinović, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Ispravno je govoriti statistikom i činjenicama, a ne emocijama – smatraju akademici iz Bosne i Hercegovine.
“Ja čak mislim – da ne mora značiti da je ona govorila u ime hrvatske države, ona je čovjek NATO pakta i ko kaže da nije govorila i u ime nekih kuhinja NATO pakta”, kazao je Slavo Kukić, Sveučilište u Mostaru.
“Bilo bi neodgovorno ne vidjeti nešto iza. Nekih sinhroniziranih medijsko-političkih djelovanja je bilo koji su možda usmjereni na to da se na neki način osnaži ideja nove teritorijalne prekompozicije BiH, a ja mislim da je to naprosto trošenje uzaludno umjesto da se stvaraju uvjeti za institucionalnu transformaciju i institucionalni dizajn”, smatra Nerzuk Ćurak, Fakultet političkih nauka u Sarajevu.
Političke elite na ovim su prostorima mahom neozbiljne i konzervativne – smatara struka. No, veći odjek i dalje ima ono što nam plasira politička kuhinja. Hladno ili vruće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
