Lideri Pariza, Mexico Cityja, Madrida i Atine nedavno su najavili kako će prestati koristiti sva vozila koja idu na dizel do sredine sljedeće decenije. Cilj je poboljšati kvalitet zraka. No, kakva je situacija kod nas? Država ne poduzima ništa, a stanje je sve lošije.
Decembarsko poslijepodne – uobičajena magla u Sarajevu. Kvaliteta zraka – decenijski problem, koji se ne rješava.
pročitajte još
“Problem je nama što ložimo i gorimo sve što stignemo u privatnim ložištima, od gume, plastike, uglja, lošeg uglja, a drugi je problem što imamo stare automobile prosjeka 17 godina koji dime, čade i sve to”, podsjeća Martin Tais, stručnjak za kontrolu kvalitete zraka.
A automobila u Sarajevu ima oko 150.000 i zbog stalnih gužvi u saobraćaju stvara se veća koncentracija štetnih čestica prašine, kaže Tais. Prema standardima kakvi su na snazi u zemljama članicama Evropske unije, granica zagađenja česticama prašine je 25 mikrograma po kvadratnom metru, no ona premašuje taj iznos u našoj zemlji, a u Sarajevu naročito.
“Danas je u toku prijepodneva u svim dijelovima grada preko 350 i to je problem naš”, tvdri Tais.
Opasne čestice prepune teških metala disanjem direktno ostaju u ljudskom organizmu i na taj način narušavaju zdravlje. Jedna od mjera prevencije koju građani mogu primjenjivati jeste smanjenje upotrebe vozila.
I sami građani smatraju da je situacija loša.
Anketa:
“Ovdje kod nas se ne ulaže ništa u zaštitu prirode, prema tome, katastrofa”.
“Treba naći rješenje koje bi bilo adekvatno za rješavanje ovakve krize. Ovo je stvarno alarmantno stanje”.
“Katastrofa. (Je li to razlog zašto pronalazite spas na Trebeviću?) Naravno, eno vidite i sami rupu u kojoj živimo”.
“Ja sam inače srčani bolesnik, zato sam izašao malo na svjež zrak”.
“Plin jeftiniji i bilo bi bolje”.
Stručnjaci već godinama upozoravaju na zagađenost u našoj zemlji. Za njegovo suzbijanje potrebno je i vremena i novca. Osim Zenice i Tuzle, Sarajevo se smatra jednim od najzagađenijih gradova, a tome doprinosi korištenje automobila koja ne ispunjavaju Euro 4 standard, ogrijev na ugljen te sama priroda njegovog kotlinskog položaja. Tokom poslijepodneva grad izgleda ovako, a građani spas pronalaze u provođenju slobodnog vremena na izletištima i planinama.
Opširnije u prilogu Fatime Kačapor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
