Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva Denis Hadžović istaknuo je u razgovoru za Agenciju Fena da bi Bosna i Hercegovina uskoro trebala dobiti novu strategiju za borbu protiv korupcije, odnosno da bi do kraja godine finalna verzija ovog dokumenta trebala biti upućena na usvajanje nadležnim institucijama.

Istovremeno, podsjeća da je radna grupa, u kojoj participira i CSS, proteklih dana bila intenzivno angažirana na izradi finalnog teksta državne antikorupcijske strategije te da te aktivnosti koincidiraju s pripremama za obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, 9. decembra.

“Uspostava odgovarajućih mehnizama i instrumenata za efikasnu borbu protiv korupcije predstavlja jedan od uvjeta za integriranje BiH u Evropsku uniju (EU), a od naše zemlje kao potencijalnog kandidata očekuje se da ima aktivnu politiku borbe protiv korupcije”, potcrtava Hadžović.

Nadalje, pojašnjava da se nova antikorupcijska strategija BiH temelji na sistemskom pristupu i najboljim praksama i iskustvima drugih zemalja, a što podrazumjeva jačanje institucionalnih kapaciteta i kreiranje odgovarajućeg zakonskog okvira za efikasnije djelovanje na suzbijanju korupcije.

Kada se radi o obavezama koje su novom strategijom za period 2015.-2019. predviđene, Hadžović navodi da su sve institucije dužne utvrditi vlastite planove integriteta kojima će se suziti prostor za zloupotrebe, bilo da se radi o javnim nabavkama, zapošljavanju, napredovanju u službi…

Na Fenin upit o tome šta treba da sadrže ovi planovi, generalni sekretar CSS-a odgovara da taj plan, među ostalim, sadrži procjenu rizika za svako radno mjesto, ta da podrazumjeva smanjenje diskrecionih ovlaštenja rukovoditelja javnih institucija na najmanju moguću mjeru, uz imperativ da se ta pitanja reguliraju odgovarajućim pravilnicima i drugim internim dokumentima.

“Korupcija je sveprisutna, što je naročitio izraženo u zemljama u kojima zakoni nisu decidni u dovoljnoj mjeri, te ostavljaju ‘višak’ diskrecionog prava, a podzakonski akti nisu jasni i konkretni”, upozorava on.

Hadžović u tom kontekstu napominje da je Agencija za prevenciju korupcije i kooodinaciju borbe protiv korupcije (APIK) sačinila odgovarajući obrazac za kreiranje planova integriteta, što se može pronaći na web-stranici ove agencije, te da se pritom moraju imati u vidu specifičnosti svake od institucija.

Precizira da se prije izrade plana integriteta pravi procjena, odnosno da svi uposlenici određene javne institucije ispunjavaju odgovarajući obrazac/upitnik.

Hadžović smatra da će aktivnosti koje se vode na planu jačanja integriteta, odnosno antkorupcijskih kapaciteta javnih institucija dovesti do smanjenja zloupotreba i troškova te biti na korist građana/poreznih obveznika.

“Postoji opredjeljenje političara da zagovaraju borbu protiv korupcije, a i nova zakonska rješenja, poput novog zakona o javnim nabavkama, trebali bi, uz realnu i provodivu antikorupcijsku strategiju rezultirati konkretnim pozitivnim pomacima na tom planu”, ocijenio je on, navodeći da je, u međuvremenu, APIK  izvršio ogovarajuću kadrovsku popunu, te sačinio novi pravilnik, koji treba da usvoji Vijeće ministara BiH.,

Dodao je da se radi o agenciji koja je nadležna za utvrđivanje antikorupcijske strategije i praćenje i monitoring njene implementacije, te o aktivnostima u koje su aktivno uključene i druge institucije, kao i nevladine organizacije i mediji, ali i sami građani, a sve radi animiranja javnosti i jačanja svijesti o značaju izgradnje integriteta i promoviranja nulte tolerancije spram korupcije.

Osim ovih elemenata, aktivnosti na tom planu podrazumjevaju preventivne, ali i represivne mjere s obzirom na to da broj prijavljenih slučajeva korupcije, odnosno netransparentnog trošenja javnih sredstava višestruko premašuju broj procesuiranih koruptivnih krivičnih djela, pogotovo kada se radi o tkz. “skrivenoj/sistemskoj korupciji na višim nivoima”.

Stoga je, primjećuje Hadžović, kod građana prisutna percepcija da postoji sprega između pravosuđa i političara, što implicira potrebu daljnje demistifikacije procesa za koje se sumnja da su podložni korupciji, kao što su javne nabavke i drugi segmenti i pojave.

Usto, navodi da je u posljednje vrijeme pokrenuto više istraga koje se dovode u vezu sa zloupotrebom položaja, te da javnost očekuje konkretne rezultate kada se radi o slučajevima koji upućuju na prisustvo korupcije.

Pritom, treba imati u vidu da se radi o kompleksnom obliku kriminaliteta, odnosno krivičnim djelima za čije je dokazivanje potrebno provođenje posebnih istražnih radnji (snimanje, prisluškivanje…).

Na upit u vezi s angažmanom i ulogom Centra za sigurnosne studije u promoviranju standarda i sistemskog pristupa prevenciji i borbi protiv korupcije u BiH, Hadžović navodi da ovaj centar, uz potporu Evropske unije i u suradnji s APIK-om, realizira projekat pod nazivom “Mapiranje rizika korupcije u sigurnosnom sektoru”.

Riječ je o projektu čija je realizacija počela prije godinu dana i u čijem je sklopu održana serija edukativnih skupova, a koji će biti finaliziran izradom posebne studije o korupciji na temelju prethodno provedene ankete javnog mnenja.   

“Mi smo jedna od šest organizacija civilnog društva u BiH koje su dobile grant da podrže borbu protiv  korupcije, odnosno provedbu državne antikorupcijske strategije”, navodi Hadžović.

Na dodatni upit – zašto je fokus projekta koji vodi CSS na institucijama iz sigurnosnog sektora, Hadžović napominje da se radi o sektoru čije je djelovanje, inače, u fokusu ovog centra, te velikom konzumentu budžetskih sredstava (godišnja izdvajanja za 22 policijske agencije u BiH oko 650 miliona KM, za sistem odbrane oko 300, Uprave za indirektno oporezivanje oko 100 miliona KM, te nekoliko desetina miliona KM za Ministarstvo pravde, Sud i Tužiteljstvo BiH).

Mišljenja je da je nužno učiniti dodatni napor da bi ove institucije, koje bi po prirodi djelovanja trebale biti među ključnim akterima u borbi protiv korupcije, “pročistile” vlastite redove i odlučno doprinijele stvaranju ambijenta u kojem će ta borba biti uspješna, a što, među ostalim, podrazumjeva  izgradnju efikasnih mehanizama za unutarnju i vanjsku kontrolu i nadzor.  

“Sigurnosne institucije u BiH potroše više od jedne milijarde KM na godišnjem nivou, od čega se značajna sredstva izdvajaju za javne nabavke”, kazao je generalni sekretar CSS-a Denis Hadžović u razgovoru za Agenciju Fena, konstatirajući da je to dodatni razlog za insistiranje na donošenju detaljnih planova integriteta u ovom sektoru.