Po uzoru na druge evropske gradove, Sarajevo dobija "Jevrejsku turu" koja će donijeti detalje o dubokom tragu koji je ova zajednica utisnula u grad. O tome šta ova tura znači i kako je krenula priča o "Jevrejskoj turi" razgovarali smo sa Elijem Tauberom iz Jevrejske zajednice BiH.

O tome kako je krenula priča o “Jevrejskoj turi”, Tauber je kazao: “Ja sam prije dvije godine, u želji da sačuvam jevrejsku kulturu i tradiciju u BiH, pokrenuo Udruženje Hagada i u tom smislu smo razmišljali kako educirati turističke vodiče. Ono što su vodiči znali do sada bilo je znanje sa interneta, što je bilo nedovoljno i onda smo uspjeli da dobijemo određena sredstva da podrže ovaj značajan kulturni projekat. Sada imamo 20 turističkih vodiča iz Sarajeva“.

Jevreji su u Sarajevu 500 godina gdje su za to vrijeme ostavili ogroman trag na arhitekturu.

“Arhitektura jeste važna ali manje značajna od drugih stvari. Vrlo je važno da znamo koliko toga su Jevreji izgradili u posljednjih 100 godina. Ako dođemo pred Vječnu vatru, važno je da znamo da je to bio prvi hotel u Sarajevu koji je jedan Jevrej izgradio. Ako idete dalje prema Marijin Dvoru, vidjećete Salomovu palatu koja je bila prva zgrada izgrađena za iznajmljivanje stanova, i to su samo neki djelići. Kada dođete pred Umjetničku galeriju, vidjećete objekat koji je trgovac izgradio po ugledu na objekat u Beču. Pored Konaka, Sarajevske pivare, imamo toliko objekata koji su izgrađeni i koji govore o angažovanosti Jevreja u graditeljstvu“, rekao je.

Naveo je i kako su prve industrijske objekte podigli Jevreji počevši od 19. stoljeća, kao i da su ostavili iza sebe ogromne kompanije koje egzistiraju do danas, kao što su Šipad, Ključ, tvornica ćilima…

O tome kuda će ići tura je rekao: “Postoji nekoliko opcija. Mi imamo nešto što nema niko drugi, a to je sarajevska Hagada i jevrejsko groblje. Postoji mogućnost da tura kreće sa čaršije, sa pozicije Muzeja Jevreja BiH, najstarije sinagoge ili Bosanskog kulturnog centra, gdje se nalazi Udruženje Hagada“.

Tauber je govorio i o Hagadi, knjizi koja je preživjela inkviziciju i ratove. Pretpostavlja se da je nastala u 14. stoljeću, a iz Venecije je stigla do porodice Koen u Sarajevo, koja je prvo La Benevolenciji ponudila da je otkupi, ali kako je to humanitarno društvo tada tek bilo formirano i nije za to imalo sredstava, završila je u Zemaljskom muzeju.

“Hagada je ustvari jedna knjiga koja govori o izlasku Jevreja iz egipatskog ropstva. Ta knjiga je od početka bila interesantna svima s kojima je došla u kontakt. Kad je Muzej otkupio, poslao ju je u Beč na ekspertizu i tada su rekli da je ta Hagada najinteresantnija i napravili su repliku 1900. godine. Hagada tada nije vraćena i ostala je u podrumima bečkog arhiva sve do 1913. godine, odnosno poslije 17 godina je vraćena u Sarajevo specijalnom pošiljkom. Nakon toga dolazi priča iz Drugog svjetskog rata i napor upravnika i kustosa Muzeja da je iznesu iz Muzeja u trezor Narodne banke. Ova Hagada je jedinstvena jer druge nemaju nikakvu priču osim da postoje“, istakao je.

Kazao je i kako u Sarajevu danas postoji 700 članova jevrejske zajednice, ali da nisu svi Jevreji, već da imaju dosta mješovitih brakova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.