Michael Roth, njemački ministar za evropske poslove, izjavio je da je nedopustvio da Hrvatska ucjenjuje Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka Europskoj uniji. To je u Sarajevu otvorilo pitanje koliko su iskrene iskazane prijateljske namjere hrvatskih dužnosnika prema susjednoj zemlji.

Sve su učestalije sarajevske sumnje u iskazane prijateljske namjere Zagreba na bh. putu ka Evropskoj uniji. Praksa pokazuje da Hrvatska zapravo koristi priliku da ucjenjuje BiH kako bi ostvarila vlastite ciljeve. Najnoviji je inzistiranje na izmjenama izbornog zakona. Da je Zagreb u diplomatskoj ofenzivi da to bude novi uvjet za BiH, potvrdio je i njemački ministar za evropske poslove Michael Roth, koji je to ocijenio nedopustivim.

“Posljednje rasprave u Vijeću EU-a u vezi sa procesom proširenja pokazuju da teška naslijeđa prošlosti još bacaju sjenu na današnjicu. Želio bih ohrabriti Hrvatsku da uradi sve što može na očuvanju stabilnosti i saradnje među zemljama Zapadnog Balkana. Pokušajmo pronaći rješenja, a ne probleme. Pokušajmo ne stvarati nove prepreke, već uklanjajmo postojeće”, poručio je Roth.

Na izmjenama izbornog zakona, to jeste na podjeli Federacije BiH na izborne jedinice sa hrvatskom ili bošnjačkom većinom, inzistira i Dragan Čović, koji je najavio da bi to trebalo da bude rješeno već do kraja ovog mjeseca.

“Ja sam uvjeren da ako ne do kraja prvog, onda u naredna dva mjeseca, ćemo riješiti izborno zakonodavstvo”, kazao je Čović.

Ukoliko Brisel prihvati inzistiranje Zagreba da se BiH postavi dodatni uvjet, onda se postavlja pitanje da li je dovoljno to što će bh. vlasti uraditi svoj dio posla i odgovoriti na više od 3.000 pitanja iz Briselskog Upitnika. Lako se može dogoditi da Brisel, prije nego što odobri kandidatski status za članstvo u EU, kaže – dobićete zeleno svjetlo samo ako riješite pitanje izbornog zakonodavstva.

I tu se otvara nova kriza i usporavanje evropskog puta jer su stranke sa sjedištem u Sarajevu jasno poručile da bilo kakve etničke linije, makar i u formi izbornih jedinica ne dolazi u obzir. A BiH će, kako se bude približavala Evropskoj uniji, biti sve ranjivija na ucjene, pogotovo iz susjedne Hrvatske.

“U svakom od ovih momenata od sada na dalje, se može desiti da BiH bude blokirana, ne samo od Hrvatske, nego bilo koje zemlje EU. Nažalost, mnogo je primjera kako to funkcioniše”, podsjetio je analitičar Adnan Huskić.

A potencijalnih tema za ucjenjivanje ne manjka. Zagreb može inzistirati, osim na reformi izbornog zakonodavstva, i na rješavanju statusa Hrvata u BiH, potencijalno i trećeg entiteta. Tu je i problem izgradnje mosta na Pešlješcu, neriješeno pitanje razgraničenja oko Kostajnice, ali i procesuiranje ratnih zločina. Sjetimo se da je svojevremeno Slovenija blokirala Hrvatsku na evropskom putu, to isto čini Zagreb Beogradu, pa se nameće sumnja da bi to moglo da se dogodi i u odnosima Zagreba i Sarajeva. Derklarativno – hrvatski dužnosnici uvjeravaju da je Hrvatska prijatelj Bosni i Hercegovini, ali ne zaboravlja da pomene potrebu rješavanja hrvatskog pitanja.

“Kao prijateljska zemlja da pomognemo da se taj status u punini realizira. O modelima, ponavljam, najvažije je da se postigne puni konsenzus i političkih stranaka i institucija”, kazao je ranije hrvatski premijer Andrej Plenković.

Drugačijom politikom, to jeste blokiranjem susjedna, Zagreb krši vlastitu Deklaraciju, usvojenu prije nekoliko godina u Saboru, u kojoj se navodi da Hrvatska neće koristiti neriješena bilateralna pitanja tokom pristupanja susjednih zemalja Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina je u nezavidnoj poziciji i zbog toga što na evropskom putu kaska za susjedima, pa se tako u budućnosti može dogoditi da je, osim Zagreba, ucjenjuje i službeni Beograd.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.