Odlukom Ustavnog suda BiH je odbijen zahtjev zastupnika NSRS o odlukama i zakonima koji su usvojeni u Domu naroda Federalnog parlamenta zbog nepopunjenog kluba Srba.
Istovremeno, sve se češće govori o zahtjevima za teritorijani preustroj zemlje, te da se što prije donese novi Izborni zakon o čemu smo razgovarali sa Kasimom Trnkom, pravnim ekpertom.
O amandmanima hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu na Rezoluciju o BiH da bi se naša zemlja trebala preurediti po principima federalizacije Trnka je istakao:
“To se više puta navodi u Rezoluciji Evropskog parlamenta i to nije čudo jer Hrvatska preko svojih brojnih poslanika može da interveniše. Oni su to više puta naveli pri čemu je jedan od četiri kriterija bila i federalizacija. Federalizam je prihvatljiv model kada su u pitanju multietnička složena društva. U svijetu nema države koja je više federalizirana od naše. Nije problem federalizam, nego na kojem principu da se to učini. Da se izvrši takav teritorijalni preustroj Federacije kako bi Hrvati dominirali na određenoj državnoj teritoriji, što znači da raspolažu sa resursima na toj teritoriji, po mom mišljenju to produbljuje razlike u zemlji. To bi bila stara priča o pokušaju na ‘mala vrata’ uvođenja trećeg entiteta, odnosno jedne nacionalne teritorije za Hrvate“.
VEZANE VIJESTI
Na pitanje da li ga je iznenadila odluka Ustavnog suda BiH kada je riječ o zahtjevu 30 zastupnika NSRS je kazao kako nije.
“Ovaj koncept ustavnog uređenja po pravilu marginalizira određene nacionalne grupe – tako su Srbi marginalizirani u Federaciji, a Bošnjaci i Hrvati u RS. Ako ćemo praviti u BiH ravnopravnost sva tri naroda onda i Srbi moraju imati pun kapacitet“, kazao je.
Na pitanje je li Dom naroda konstituiran protivno izbornom zakonu je odgovorio: “Ustav je rekao da svaki klub mora imati po 17 delegata, odnosno najbolje bi bilo da ima svih 17, međutim i sa ovih 13 oni su mogli da ostvare ovaj kapacitet zaštite nacionalnog interesa srpskog naroda. Političke stranke ne posvećuju puno pažnje tome i stvari se moraju mijenjati i konsekventno provoditi“.
Trnka je istakao i kako je BiH odavno potreban novi Ustav.
“Ustavni koncept BiH, koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, imao je opravdanje u trenutku donošenja jer mu je bio primarni cilj završetak rata. Bile su diskriminirajuće odredbe i proteklo je više od 20 godina i BiH mora krenuti od dejtonske ka briselskoj fazi“, naveo je.
O tome da li je međunarodna zajednica, koja se polako povlači iz ovih procesa u BiH, trebala jače da se angažuje na ispunjavaju obaveza iz aneksa mirovnog sporazuma je rekao:
“Međunarodna zajednica je nametnula sustavno rješenje i predvidjela je određene instrumente u funckionisanju uređenja. U početku je bilo masovno učešće u BiH i sad se manje-više reduciralo iz neposrednog angažovanja u BiH. Ostalo je troje stranih sudija u sudu BiH i jedna latentna uloga Ureda visokog predstavnika, koji zadnjih 10 godina nije povukao ozbiljne poteze“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
