Procjenjuje da je broj ubijenih Jevreja u Holokaustu bio između pet i šest miliona. Kako bi ubili što je više moguće ljudi, nacisti su izgradili kompleks logora smrti s plinskim komorama. Ubijene su i stotine hiljada Sinta, Roma, invalida, homoseksualaca i protivnika nacističkog režima.

Danas će se žrtava nacističke Njemačke prisjetiti cijeli svijet, pa tako i BiH.

“Sjećamo se naših djedova, baka, neko i roditelja koji su stradali u Holokaustu. Sjećanja su takva da obiljećavajući ovaj dan. Pali pamte da bi se sjećali, a ne da bi se svetili. Ne želimo da se zlo Holokausta proširi i bilo kome drugo desi“, kazao je za N1 Boris Kožemjakin iz Jevrejske opštine.

On je kazao da je 1945. rečeno ‘nikad više’, a zlo genocida se dešavalo ponovo, pa i kod nas.

“Jevreji daju primjer i drugima da se treba sjećati. Sarajevo je imalo 11.500 Jevreja, kada je grad brojao 80.000 stanovnika, danas ih izražavamo u promilima, što znači da je broj Jevreja potpuno desetkovan.”

Kakve posljedice je genocid nad jevrejskim narodom ostavio?

“Jevreji su bili cijenjeni i tzv ljudi od knjige, ali takvi su nestali u Holokaustu. Jevrejska zajednica nema kritičnu intelektualnu masu kao nekada, ali se trudimo. U BiH želimo očuvati svoj identitet.“

Nakon 72 godine, da li je antisemitizam i dalje živ u “civilizovanoj” Evropskoj uniji”?

U Bosni i Hercegovini je tokom holokausta stradalo 12.000 Jevreja…oko 13 posto populacije u Sarajevu činili su Jevreji, ali danas je taj broj spao na svega 700 članova. Ladino ili jezik điđo izumire, tek nekoliko ljudi u Sarajevu je čuvar ovog jezika.

“Jevreji pojedinačno u Sarajevu žive bez problema i dijele sudbinu svih građana Sarajeva, ne jer su Jevreji već jer su svi ugroženi kao građani. Jevrejska zajednica živi teško jer nema pomoć države, osim za određene manifestacije.”

Gost jutarnjeg programa N1 televizije smatra kako se danas gubi multietičnost, ne samo kod nas, već u cijeloj Evropi.

“Ali za to su krivi političari i politike, a ne obični ljudi sigurno. Oblici neofašizma i negiranja holokausta se dešavaju u Hrvatskoj, a Evropa žmiri. Evropa ima svoje vrijednosti, ali i svoje mane.”

Kožemjakin je kazao kako je antisemitizam najmanje prisutan u Sarajevu.

“Sarajevo je jedini grad gdje su Jevreji živili van geta, razvijali se i ispoljavali svoja religijska uvjerenja i to treba veoma cijeniti.“

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.