Lokalna inicijativa pokrenuta u Glamoču za obnovu bibliotečkog fonda osnovne škole u tom mjestu, sasvim neočekivano, premašila je ne samo kantonalne nego i entitetske granice i postala akcija na području cijele Bosne i Hercegovine.

Da je tako najbolje svjedoči podatak da knjige za osnovnu školu Glamoč pristižu ne samo iz tog mjesta nego i iz Sarajeva, Visokog, Tuzle, Banjaluke, Istočnog Sarajeva…

Samo dio akcije “Knjigu tvoju za lektiru moju – Obnovimo fond biblioteke osnovne škole Glamoč” koja je realizirana posredstvom Anadolije rezultirala je da u Osnovnu školu Glamoč u samo mjesec dana stignu nove količine knjiga, ovaj puta njih oko dvjestotinjak.

Više stotina knjiga koje su stigle u školu u posljednjih mjesec dana koji će se koristiti za lektiru, ali i školsku biblioteku bile su prve koji su u tu odgojno-obrazovnu instituciju ušle nakon više od osam godina. Posljednje knjige koje se koriste u školi nabavljene su 2008. godine.

Akcija prevazišla očekivanja

Koliko u Glamoču znači knjiga najbolje svjedoči podatak da su se nakon pristizanja nove količine knjiga na odmoru u zbornici okupili nastavnici koji su odmah željeli vidjeti koje od njih će im značiti i pomoći u unapređenju obrazovnog procesa bilo da se radi o bosanskom, hrvatskom ili engleskom jeziku, historiji i drugim predmetima… Knjige puno znače i za 279 učenika Osnovne škole Glamoč.

Po mnogo čemu je specifična OŠ Glamoč. Jedna je od rijetkih škola u Bosni i Hercegovini koja se može pohvaliti multietničkim sastavom učenika koji je uveliko izbalansiran. Oko 40 posto je djece hrvatske, oko 30 posto djece bošnjačke, te nešto manje od 30 posto djece srpske nacionalnosti. Iako djeca uče po hrvatskom nastavnom planu i programu, bošnjačka djeca u Glamoču, u osnovnoj školi jedini su u Livanjskom kantonu koji predmet maternji jezik izučavaju na bosanskom jeziku. Isto je i sa vjeronaukom.

Djeca bošnjačke, srpske i hrvatske nacionalnosti pod jednim krovom, a ne dva kako je to nerijetko slučaj u Federaciji BiH, druže se, igraju, pomažu… Ona, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti imaju i nastavu iz predmeta maternji jezik na bosanskom i hrvatskom jeziku. Očekuje se da se to pitanje riješi i za djecu srpske nacionalnosti. Odrastajući u međusobnoj toleranciji, suživotu i poštovanju jednih prema drugim djeci je samo nedostajalo dovoljno knjiga za bolje i sretnije djetinjstvo. Zahvaljujući dobrim ljudima i akciji koju je pokrenula Anadolija i taj skromni, dječiji san se ostvaruje.

Da je tako svjedoči i podatak da će osim obnove fonda lektire u jednoj od prostorija škole biti uspostavljena školska biblioteka u kojoj će učenici moći koristiti knjige za čitanje.

“Moram istaknuti da smo mi i više nego zadovoljni, jer ovi početni rezultati su daleko iznad naših očekivanja. Kada smo krenuli s ovom inicijativom za obnovu knjižnog fonda u našoj knjižnici očekivali smo neke manje rezultate. Međutim, mi smo u prvih mjesec dana akcije dobili preko 200 novih knjiga što je za našu knjižnicu od ogromnog značaja. Neke knjige koje smo dobili prije desetak dana su već stavljene u funkciju i djeca ih mogu koristiti. Što se tiče planova, on je da se osim knjiga koje se koriste za lektire formiramo i nelektirni fond tako da bi učenici i njega mogli koristiti. To znači da se nećemo zadržati samo na prikupljanju lektira nego su svi naslovi dobrodošli”, kaže u razgovoru za Anadoliju Anto Ćosić, direktor Osnovne škole Glamoč.

Škola jedinstvena po nacionalnom sastavu

Smatra da je važno što je akcija premašila ne samo kantonalne, nego i entitetske granice.

“Svakako da je izuzetno dobro. Naša škola je jedinstvena po nacionalnom sastavu učenika koji se druže, koji zajedno žive, surađuju na različitim poljima tako da će sigurno ova akcija potaknuti još veću suradnju ne samo među učenicima naše škole nego na prostoru čitavog Glamoča, a nadamo se i na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. Zvali su me i iz ‘Nezavisnih novina’ koji su isto tako zainteresirani da preko novina potaknu daljnje širenje akcije za obnovu knjižnog fonda osnovne škole Glamoč. U svakom slučaju ne prate samo mediji s prostora naše županije/kantona tu akciju nego mediji s prostora čitave Bosne i Hercegovine”, poručio je Ćosić.

Nastavnik bosanskog jezika, koji se u Osnovnoj školi Glamoč izučava od 2002. godine, jedino na prostoru Kantona 10 (Livanjskog) Denis Vrebac smatra iznimno važnim obnovu školskog bibliotečkog fonda.

“U situaciji u kojoj se nalazi ne samo ova škola nego i općina koja ima sve manje sredstava za školstvo, kako se kaže, i najmanja stvar i jedna jedina knjiga znači puno, a ne ovakva količina knjiga koja je sada došla i koja će još vjerovatno dolaziti. Naravno da će biti bolje. Iako postoji biblioteka u Glamoču, ni ona nema baš nekakav fond. Nama je drago što se to sada proširuje ovdje i u osnovnoj školi i sigurno da ima učenika koje zanimaju neke druge stvari osim lektire pa će sada imati priliku i da nešto pročitaju, ali i nastavnici isto tako. Obišli ste prostorije, vidjeli ste da smo skučeni ne samo sa prostorom nego i s knjigama pa se nadam da ćemo sada malo popraviti to stanje”, navodi Vrebac.

Ističe kako je nastava bosanskog jezika organizirana za niže i više razrede. Njegova koleginica predaje bosanski jezik do petog, a on od šestog do devetog razreda. Ima oko 50 učenika koji pohađaju bosanski jezik u sve četiri generacije od šestog do devetog razreda kojim predaje nastavnik Vrebac.

“Nastava je spojena po odjeljenjima, kao što je recimo deveti A i B. Tako isto i u ostalim odjeljenjima”, govori Vrebac.

Jezik vrijednost koju treba čuvati

Vrebac govori o važnosti toga da djeca u Glamoču pohađaju nastavu na bosanskom jeziku.

“Naravno da je važno. U drugim općinama kao što je Livno ljudi nisu shvatili tu važnost. Meni je drago što je to ovdje pokrenuto zahvaljujući bivšem ministru znanosti, prosvjete, kulture i športa Kantona 10 (Livanjskog) Marinu Iviću i ljudima koji ovdje žive i što to i dalje traje. Jezik je vrijednost koja se treba čuvati. U svakoj definiciji naroda imate pojam jezika. Bez toga nema naroda”, poručio je Vrebac.

Učenica Osnovne škole Glamoč Ela Kovačević, iz devetog A razreda, govorila je o problemima koji su do sada imali učenici te škole zbog nedostatka lektire.

“Kada trebamo imati lektire uvijek pazimo da neko nema dio od jednog naslova, onda su uvijek različite lektire među razredima. Zasto će nabavka lektira puno značiti. Jer prije neki nisu imali dovoljno knjiga pa su čak dvoje morali čitati jednu lektiru, a sada će moći da svako čita svoju lektiru i više razreda će odjednom moći čitati jednu lektiru. Čitanje knjiga je dosta važno zato što potiče razvoj govornih sposobnosti i pomaže da rastemo kulturnije”, poručila je Ela.

Zamolila je sve škole, institucije i pojedince koji imaju višak knjiga da im ih daju i da im pomognu da još bolje razviju poznavanje bosanskog jezika i pročitaju što više lektira u svojoj školi.

Ela će, kaže, upisati naredne školske godine gimnaziju u Glamoču, pošto se ne može odlučiti za konačno zanimanje, jer će joj, kako je rekla to dati mogućnosti da razmišlja još četiri godine.

Nastavnica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi u Glamoču Antonela Jozić također je veoma zadovoljna akcijom za obnovu bibliotečkog fonda.

“Mnogo smo zadovoljni knjigama koje su do sada prikupljene. Nadam se da će se akcija i dalje nastaviti. Naravno da će se kvaliteta učenja i čitanjem novih knjiga poboljšati samim time što imamo veći broj određenih naslova koji su pristigli. Mnogo je bitno da imamo i svoju, školsku biblioteku, koja se planira osposobiti jer ovdje i nemamo nešto posebno opremljenju ni gradsku knjižnicu. U novije vrijeme djeca su mnogo izložena internetu, pa nastojimo ih motivirati da čitaju što više naslove koji će doći i osim školske lektire. Ja se iskreno nadam da će ih nove knjige motivirati da još više čitaju, a vrijeme će pokazati”, navela je Jozić.

Nove knjige će zamijeniti gledanje u mobitele

Isto smatra i Ana Vidović, učenica devetog B razreda Osnovne škole Glamoč.

“To nam je mnogo važno, da imamo knjige, jer je prije uvijek bio problem kako ćemo pročitati, kako ćemo uraditi lektiru. Sada će nam biti puno lakše i za nas i za nastavnike. Isto je i sa bibliotekom škole. To je vrlo važno jer sada je tehnologija uznapredovala, svi gledamo u mobitele i zato je vrlo bitno da čitamo knjige i obogaćujemo svoj riječnik”, smatra Ana.

Vrlo je važno, kaže, da im se pomogne u nabavci knjiga, jer, kako je rekla neke škole nisu u mogućnosti nabaviti klnjige i treba pomoći svima, a, poručila je – za djecu je bitno da čitaju.

Iako još ne zna koju će srednju školu upisati nakon osnovne, Ana navodi da joj je plan nastaviti srednje obrazovanje, a potom i upisati fakultet.

Kako ljudskost ne poznaje granice svjedoči i da se u akciju posredstvom Anadolije uključila i Matična biblioteka Istočno Sarajevo ustupajući dio knjiga za djecu u Glamoču.

S knjigama drugi dio akcije Knjigu tvoju za lektiru moju – Obnovimo fond biblioteke osnovne škole Glamoč podržali su i Sarajlije Fatima i Mujo Kafedžić, novinari Danka Savić i Bedrudin Brljavac, te Faruk Garib, student Internacionalnog univerziteta Sarajevo (IUS).

Isto su izrazili da će u narednom periodu učiniti i brojni građani širom BiH. Stoga će se akcija Knjigu tvoju za lektiru moju – Obnovimo fond biblioteke osnovne škole Glamoč nastaviti i u narednom periodu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.