Služenje vojnog roka u BiH: Realnost ili spekulacija

Vijesti 31. jan 201718:05 > 19:46
N1

U susjednoj Hrvatskoj slijedi ponovno uvođenje služenja vojnog roka od 2019. a ovo pitanje pokrenuto je i u Srbiji. Po uzoru na regiju, ova inicijativa ponovno je aktuelizirana i u BiH. Istražili smo: Hoće li mladići iz BiH ponovno služiti državnu vojsku?

U Bosni i Hercegovini svaka priča ima svoju stranu, ustvari dvije, čak i tri. Ipak, mnogi su mišljenja da aktualizirana priča o obaveznom vojnom roku podrazumijeva jake argumente, pogotovo u bh. političkom kontekstu, gdje je teže i dokazati da jaka vojska i obavezni vojni rok znače očuvanje mira, stabilnosti i nacionalne sigurnosti.

“Može se otvoriti ta tema i u BiH, ali će biti mnogo komplikovanija nego u ostalim zemljama s obzirom i na troškove, i na političko stanje i etničku pripadnost, pitanje gdje bi ti momci služili, da li bi to bile multietničke kasarna, multietnički pristup, ili bi se sve ispolitizovalo”, kazao je Denis Hadžović, sekretar Centra za sigurnosne studije.

A BiH trenutno ima više od 800.000 vojno sposobnih, a u sastavu Oružanih snaga ih je oko 9.000. Međutim, to je s aspekta sigurnosti, učešća u mirovnim misijama, ali i nedavno usvojenog dekumenta “Pregled odbrane BiH”, kažu, sasvim dovoljno i opravdano.

Iz ministarstva odbrane BiH opciju vojnog roka nisu razmatrali. Smatraju da je bolje ojačati kapacitete koje trenutno imamo.

“Mi danas imamo profesionalnu vojsku, oružane snage koje rade na dostizanju standarda NATO-a, na euroatlantskim integracijama i u tom pogledu je važno da mi podržimo i plan modernizacije, opremanja i obuke postojećih oružanih snaga”, istakao je Sead Jusić, zamjenik ministrice odbrane BiH.

Hrvatska je već odlučila – hrvatski mladići će morati ponovo u vojsku. U Srbiji, prema posljednjim istraživanjima čak 75% građana podržava obavezno služenje vojnog roka. No, šta kažu građani BiH?

No, dok se u zemljama Evrope sve više potencira potreba obaveznog služenja vojnog roka ili obuke, Bosna i Hercegovina ostaje na kompleksnom euroatlantskom putu, za koji također postoje podijeljena mišljenja.

Da li je potreba sa aspekta patriotizma, kako bi ljudi na poseban način ‘osjetili’ šta znači služiti svojoj zemlji, ili je obaveza iz socijalnih razloga, kako bi bh. mladići doprinijeli zajednici, ojačali i stasali, služenje vojnog roka, je, prije svega iz ekonomskih, ali i političkih razloga, trenutno ostaje samo u formi spekulacije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.