Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pripisivao je sankcije koje su mu izrečene 17. januara odlazećoj američkoj administraciji. Jučer, tačno dvije sedmice poslije inaguracije 45. američkog predsjednika Donalda Trumpa, obnovljena je stranica Kancelarije za kontrolu stranih sredstava pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih američkih država.

Time su i potvrđene ranije izrečene sankcije Miloradu Dodiku. Da li će, i do kada, nova američka administracija ostati na kursu stare, kada su u pitanju spomenute sankcije?

Nova američka administracija – stara pravila za Milorada Dodika. 20. januara postao je Donald Trump 45. američki predsjednik. Samo tri dana prije, našao se predsjednik Republike Srpske na takozvanoj crnoj listi. Dvije sedmice nakon Trumpove inauguracije, Ured za kontrolu stranih stredstava, pri Ministarstvu finansija SAD-a, ažurira stranicu. A sankcije predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, ostaju na snazi. A Dodik je sankcije pripisao ambasadorici SAD-a u BiH, Maureen Cormack i kako je govorio, “odlazećoj administraciji”.

“Dugo je poznato da SAD nemaju neku izrazitu politiku prema ovome dijelu svijeta, ali je isto tako poznato da su te politike samostalno kreirali ambasadori. Zato gospođa Cormack snosi odgovornost za ovako ciničan potez koji je povukla samo dva dana prije odlaska njenih šefova iz State Departmenta. Cormack je nepoželjna osoba u Republici Srpskoj, tražim od Crnadka da je proglasi personom non grata u BiH”, kazao je Milorad Dodik 18. januara ove godine.

Ambasadorica Cormack ostala je na dužnosti, a sankcije Dodiku na snazi. Da li činjenica da je predsjednik Republike Srpske ostao na “crnoj listi” govori sad će nova američka administracija kada su u pitanju sankcije Dodiku ostati na kursu stare? Trumpova administracija je “svježa” te se nije stigla baviti Balkanom, smatra politolog Vlade Simović. 

“Administracija Donalda Trumpa još uvijek nije u potpunosti preuzela sve funkcije, niti je u potpunosti kreirala svoju cjelokupnu politiku, što podrazumijeva i spoljnu politiku SAD-a, niti se posvetila malim regionima i malim prostorima, niti njihovim liderima. Tek ćemo vidjeti u budućnosti kako će se administracija Donalda Trumpa odnositi prema prostoru Balkana, Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine, tako da je preuranjeno donositi zaključke o odnosu Trumpove administracije prema liderima u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Vlade Simović.

Da bi eventualno brisanje imena Milorada Dodika sa takozvane crne liste moglo potrajati, smatra i direktor Centra za sigurnosne studije, Denis Hadžović.

“Američka administracija ostaje na tom fonu. Ona radi nezavisno o tome ko je predsjednik. Imamo informaciju da se 4-6 mjeseci razmatralo da se Dodik stavi na crnu listu, tako da će još duže biti potrebno da američka administracija procjeni da se ponaša u skladu sa odrebrama Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno sa interesima Amerike u ovom poručju”, tvrdi Hadžović.

A da bi se to i desilo, Milorad Dodik više ne bi smio biti prijetnja provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i međunarodnim stabilizacijskim naporima na Zapadnom Balkanu. Sankcije, podsjetimo, podrazumijevaju blokiranje imovine Milorada Dodika koja se nalazi unutar Sjedinjenih Američkih Država. Bilo kakve transakcije koje uključuju ime Milorad Dodik zabranjuju se i američkim državljanima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.