O dubiozama u Izvozno kreditnoj agenciji Bosne i Hercegovine iduće sedmice raspravljaće Istražna komisija državnog parlamenta. Problem je nastupio još prije četiri godine kada je Agencija izdala garancije od 80 miliona evra redovnom klijentu – firmi Unis iz Dervente.
Fabrika cijevi tada prestaje sa radom, a Agencija zapada u finasijsku dubiozu zbog prekomjernog izdavanja garancija.
Višemilionske garancije koje je Izvozno kreditna agencija dala firmi iz Dervente otvorile su Pandorinu kutiju i čitav niz nejasnoća nagomilanih od 2013. Ključno je pitanje – kako je Agencija sa osnivačkim kapitalom od 50 miliona maraka, koji kako tvrde nikad nije uvećavan, uopšte mogla i smjela izdati garancije od 80 miliona evra. No, od osnivanja je izdato 620 miliona maraka garancija raznim firmama.
“Izvozno kreditna agencija nije ni banka ni osiguravajuća kuća, nego je to oficijelna državna Izvozno kreditna agencija i ono kako bi trebalo da funkcioniše jeste da ima državni račun i da radi poslove u ime i za račun jedne države. -Imate li? Mi, pa evo sada izgleda da nemamo, mada smo osnovani zakonom i samim tim se pretpostavlja da bi trebalo da imamo podršku entiteta, države, odnosno naših osnivača”, izjavila je Lamija Kozarić-Rahman, generalna direktorica Izvozno kreditne agencije BiH.
Tako se Agencija oformljena 2004., između ostalog, donatorskim i sredstvima Svjetske banke radi stimulisanja izvoza iz BiH, paradoksalno, dovela u potrebu da nju stimulišu.
“Strani kreditori Unisa su krajem prošle godine postigli dogovor sa Unisom koji je ponovo krenuo sa proizvodnjom o reprogramu duga u tom procesu restrukturiranja. Mi zaista mislimo da će to biti rješenje za nas iz razloga što je taj plan od ino kreditora prihvaćen. Sada to samo treba da se na sudu u Doboju potvrdi gdje je u procesu taj program restruktuiranja za Unis”, kazala je Kozarić-Rahman.
Prošlo je tačno 13 godina od kako nisu osnovana sva tijela predviđena državnim zakonom o osnivanju ove Agencije. Poput – Međuministarskog savjeta koji bi bio svojevrsni kontrolni mehanizam. Umjesto toga formirana je parlamentarna istražna komisija.
“Očigledno je da ima tu problem i sa stečajem Bobar banke kao i Banke Srpske, a sredstva IGA-e u su bila deponovana u tim bankama i problem je nastao njihovim stečajem. Stoga, IGA ima problema osim sa tvornicom cijevi iz Dervente i sa ove dvije banke. Smatram da oni koji su zapravo osnivači IGA-e, a to su entiteska ministarstva i državno – Vijeće ministara, trebaju da preuzmu odgovornost za budućnost uopće ove državne agencije koja je našoj privredi veoma potrebna”, istakao je Šemsudin Mehmedović, član Istražne komisije Paralmenta BiH.
IGA ima 12 zaposlenih. Oni nisu državni službenici. Državni revizori nemaju pravo da revidiraju njihov rad. Ni računi Agencije nisu u trezorskom sistemu državnog ministarstva finansija. Vrlo neobične i neispoštovane odredbe Zakona ipak ne mogu amnestirati čitav niz insitucija – od entitetskih ministarstava finansija do Savjeta ministara i Parlamenta BiH koji su morali imati uvid u Izvještaje ili su imali svoje članove Upravnog odbora.
“U cilju prevazilaženja problema u poslovanju IGA-e Ministarstvo finansija i trezora zatražilo je tehničku podršku Svjetske banke. Misija Svjetske banke predložila je šest opcija koje je moguće primijeniti na postojeću situaciju. O mogućim opcijama IGA je zatražila stav entiteta koji su uložili početni kapital prilikom osnivanja ove Agencije, ali entiteti još uvijek nisu dostavili svoj stav“, saopštili su iz Ministarstva finansija i trezora BiH.
Osim utvrđivanja odgovornosti za višemilionske garancije bez pokrića otvara se i pitanje odgovornosti zbog neprovođenja onoga što Zakon predviđa.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
