O najavljenoj reviziji presude BiH protiv Srbije za N1 je govorio Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo koji je dao stručno mišljenje na određena pravna pitanja u ovom postupku.

Zahtjev za reviziju presude je najavljen, a šta sada slijedi i koliko ćemo čekati na odgovor?

“Kada zahtjev bude zaprimljen kod registrara u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, onda Međunarodni sud u Hagu dostavlja zahtjev za reviziju drugoj strani, u ovom slučaju Srbiji. Sud će odrediti rok do kada druga strana (Srbija) mora odgovoriti na zahtjev za reviziju“, kazao je Omerović i nastavio:

“Srbija će odgovoriti odnosno sigurno priložiti žalbe i prigovore. Očekujem da će Srbija reći da BiH nije imala nove dokaze, poslati poruku Međunarodnom sudu u svojim opservacijama te predložiti da Međunarodni sud odbaci zahtjev BiH u potpunosti. Prema dosadašnjoj praksi, vjerujem da će ovaj proces u pretpostupku trajati do dvije godine, ne duže. Govorimo o dopustivosti zahtjeva BiH o reviziji presude“, objasnio je Omerović za N1.

Stručnjak za međunarodno pravo je istaknuo da je tužba podnesena i da je sada riječ o reviziji presude.

“Ne radi se o pokretanju novog postupku, već reviziji ranije donesene presude.”

Koje su procedure u predpostupku. Da li tada bosansko-hercegovačka strana iznosi nove dokaze ili oni idu u pisanoj formi. Postoji li neko ročište ?

“Kada BiH uputi zvanično zahtjev za reviziju presude, Sud dostavlja drugoj strani zahtjev. Kada zaprimi odgovor druge strane, Sud može organizovati usmenu raspravu. U konačnici nakon zaključenja glavne javne rasprave Međunarodni sud u Hagu donosi prvu presudu o dopustivosti aplikacije BiH po ovom pitanju. Dva su moguća rješenja; prvi je odbacivanje zahtjeva BiH u cjelosti ako nema novih činjenica ili ima ali nisu odlučujuće, a druga opcija je da postoji nova činjenica i da donese presudu da se otvara postupak revizije i ulazi u novo suđenje“, rekao je Omerović za N1.

Gost emisije Dan uživo na N1 je kazao da su do sada bila četiri zahtjeva država za reviziju prve presude.

“Tri su okončana u pretpostupku odbacivanjem zahtjeva zbog nedostatka novih činjenica. Četvrti je podnijet ove godine, ali se Međunarodni sud još nije očitovao u sporu Malezije protiv Singapura. Niti jedan predmet do sada nije ušao u onu drugu fazu. Svaki sud, pa i Međunarodni sud u Hagu razmtra svaki predmet na ‘case by case’ osnovi“, izjavio je Omerović i dodao da u slučaju odbacivanja zahtjeva BiH ostaju zaključci po presudi iz 2007. godine.

Šta Član 61. statuta Međunarodnog suda pravde govori o načinu podnošenja zahtjeva za reviziju.

“Član 61. predviša uvjete pod kojima jedna strana u sporu može zahtjevati. Jedan od uvjeta je postojanje novog dokaza, koji nije bio poznat ni Sudu ni strani koja traži reviziju. Ona mora biti takve naravi da je važna, odlučujuća i da može modificirati zaključke presude. Naše nepoznavanje nove činjenice nije bio rezultat nemarnosti. BiH mora dokazati da je bila dobre vjere, kako u pravu volimo reći, da nije bila nemarna. Rok od 6 mjeseci je rok od dana saznanja nove činjenice. Relativan rok ističe 26. febaruara od dana presude iz 2007. godine“, objasnio je za N1 stručnjak međunarodnog prava Enis Omerović.

On je kazao da ne može govoriti o novim dokazima jer nema uvid u konačan tekst revizije, odnosno aplikacije.

“Države u postupku obnove se fokusiraju na one stvari za koje druga strana nije oglašena u postupku. Odnosno, ako je Srbija oglašena odgovornom za nesprečavanje genocida, onda bi se BiH trebala fokusirati da ima činjenice koji će Srbiju oglasiti međunarodno odgovornom za saučesništvo ili direktno odgovornom za genocid“, zaključio je Enis Omerović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.