Nerad institucija direktna je posljedica političke krize u Bosni i Hercegovini. I to direktno po privredi, džepu građana ili lošem ekonomskom okruženju za strane investitore. Iz Misije Međunarodnog monetarnog fonda u BiH poručuju – nova tranša može kasniti, ne treba čekati krajnji rok.

Svaka ozbiljnija politička kriza koja se reflektuje na nerad instutucija u pitanje dovede novu trašnu MMF-a. Pismom namjere upućenom MMF-u država se obavezala da izvrši određene reforme kao preduslov za naredni pregled misije i isplatu iduće tranše. Pet uslova nije ispunjeno. Na Savjetu ministara BiH su dva, na Vladi Federacije BiH jedan, od federalnog Parlamenta očekuje se usvajanje izmjena i dopuna dva zakona, u državnom – jednog. Potrebno je i postizanje sporazuma između entiteta o povećanja akciza za naftu i naftne proizvode.

“Ova tranša može kasniti. Mi smo odlučni da radimo sa vlastima i ako to bude moguće zaključimo ovaj pregled. Republika Srpska je ispunila sve prethodne mjere koje su spadale u domen isključivo njene odgovornosti. Međutim, prethodna mjera koja se odnosi na povećanje akciza predstavlja zajedničku odgovornost oba entiteta”, kazao je Francisco Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Da je kamen spoticanja neusvajanje Zakona o akcizama, stav je i državnog ministra finasija Vjekoslava Bevande. To bi, dalje, obezbjedilo novac za gradnju puteva i auto-puteva.

“Javnost je već upoznata da prijedlog Zakona o akcizama nije dobio podršku Parlamenta BiH. Nakon toga, pokušao sam u okviru Upravnog odbora UNO usuglasiti tekst koji bi bio prihvatljiv, ali rezultat je izostao. Generalno, za Ministarstvo finansija i trezora prihvatljiv je svaki prijedlog koji usuglase dva entitetska ministarstva finansija”, saopšteno je iz Bevandinog kabineta.

U Vladi FBiH uvjeravaju da će obaveze uskoro biti ispunjene, a iz Vlade Republike Srpske i danas napomena – sve smo obaveze izvršili.

“Ono što znam iz razgovora u Washingtonu, kada sam bila prošli put, jeste da se stavlja zaista veliki znak pitanja na cijeli taj aranžman. Zašto? Zato što je proteklo puno vremena i nepovlačeći određene tranše uvijek postoji mogućnost da bord direktora kaže – zbog čega mi ne bismo promijenili određene uslove kada ovim ljudima očito ne treba novac kada nisu u stanju da ga povuku. Znači, to može da znači redefinisanje aranžmana i može da bude vrlo realna prijetnja da se takvo nešto desi recimo u aprilu ako ne budu riješene sve ove stvari”, upozorila je Željka Cvijanović, premijerka Republike Srpske.

Do vlasti je, jer sve jasno, i obaveze i rokovi. Međutim, struka smatra da dok god imaju potencijala da se zaduže na tržištu kapitala, ugrožavanje tranše vladajućima neće politička omča oko vrata.

“Politikama u RS i FBIH ovakvim izdašno pomaže i Centralna banka u Federaciji BiH. Ona je uvela negativne kamatne stope na držanje tolikog novca, a povećala je naknade bankama nedavno i banke su spremne samo da plasiraju taj novac i po vrlo malim kamatnim stopama. Vlade zatim emituje emisije obveznica, trezorskih zapisa, jeftino se zadužuju po par procenata, bankama je ona najsigurniji klijent trenutno. Ne mogu finansirati privredu, nemamo novih privrednih aktivnosti, investitori odlaze, vidjeli smo objavu njemačkog Lidla da ne razmišlja ovdje investirati. I onda banke sav svoj kreditni potencijal od građana koji strahuju zbog ovakve krize plasiraju državi i omugućavaju ovim političkim elitama da još uvijek ostanu na vlasti”, objasnio je Siniša Vukelić, capital.ba.

Osim ovoga, evidentno je i kašnjenje u ispunjavanju obaveza iz Reformske agende kao ključnog dokumenta za nastavak bh. evropskog puta. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.