U krajiškoj javnosti se već godinama proteže teza da je ovaj dio zemlje zapostavljen od strane državnih i entitetskih vlasti. Optužbe prema Sarajevu su sve učestalije. Da li priča o zapostavljenosti Krajine ima osnova?

Početkom februara na jednom od najživopisnijih putnih pravaca u BiH, onom koji prolazi kanjonom rijeke Une od Bihaća do Bosanske Krupe, postavljeni su saobraćajni znakovi upozorenja o “putovanju na vlastitu odgovornost”. S jedne strane ceste se pruža pogled na krajišku ljepoticu, a s druge prijeti opasnost od odrona kamenja sa stijena. No, u Krajini su zbog postavljanja ovakve putne signalizacije negodovali. I visoki dužnosnici i mediji i javnost. Vide to kao još jedan dokaz da državne i entitetske vlasti ne mare za ovaj kraj.

Između ostalih reagirao je i premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, kazavši kako je neugodno iznenađen načinom na koji je federalna direkcija za ceste izbjegla rješavanje opasnosti na ovom putnom pravcu. “Mi želimo vjerovati da će uslijediti ispravljanje ovog nepromišljenog poteza koji su građani doživjeli kao dokaz zapostavljanja Krajine”, istakao je kantonalni premijer, upotrijebivši na kraju riječi koje se u ovom kraju mogu sve češće čuti – zapostavljanje Krajine.

Ubrzo je pod političkim pritiskom sporna tabla uklonjena i odobrena hitna sredstva za sanaciju tog dijela puta, ali Krajišnike to neće zadovoljiti. Očekuju da će ove godine napokon početi izgradnja nove trase magistralne ceste Bihać – Bosanska Krupa.

“I jeste i nije zapostavljena”

Prvi čovjek Vlade USK-a je podsjetio na nedavnu posjetu premijera Federacije BiH Bihaću, kada je obećano da će se intenzivno raditi na obnovi putnih komunikacija u ovom kantonu. Upravo je federalni premijer Fadil Novalić tokom pomenute posjete u januaru rekao da USK nije zapostavljen od strane njegove vlade. Potom se ispravio rekavši da djelimično jest zapostavljen, a djelimično nije, ovisno koja se oblast uzme za relevantnu.

“Recimo, 40 posto svih sredstava za poljoprivredu u FBiH ide u Unsko-sanski kanton, ali ne zato što smo mi milostivi prema ovoj regiji, već zato što je tu najjača poljoprivreda i prema tim kriterijima i vuče najviše sredstava”, kazao je Novalić. Potcrtao je da je procenat koji se vraća u USK veći nego što se iz ovog kantona uplaćuje u federalni budžet.

Senad Šepić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, u izjavi za DW kaže da su Novalićeve tvrdnje samo “jedna od prevara i laži, da ne kažem gluposti, federalnog premijera”. Ovaj Cazinjanin je napustio klub zastupnika vladajuće SDA u federalnom parlamentu te važi za oštrog kritičara državne i entitetske vlasti, posebno kada je u pitanju njihov odnos prema Krajini. Upravo dugogodišnji negativni odnos spram ove regije je, otkriva nam, bio jedan od glavnih razloga zašto je izašao iz kluba zastupnika svoje stranke.

“Ovaj negativni odnos prema mom kraju je kulminirao u posljednje dvije godine. Jedini način da probate do kraja prodrmati ljude da otvore oči, da se negativni trend zaustavlja, je ovaj pristup kojeg sam uradio. Ja neću davati legitimitet jednoj takvoj politici”, objašnjava nam Šepić.

U prilog tezi o zapostavljenosti Krajine navodi nivo investicija javnih federalnih ministarstava, javnih preduzeća i fondova u ovaj kraj. “Ako uzmete ulaganja i investicije iz dobiti, recimo, BH Telecoma, onda ćete vidjeti da se najmanje 15 puta više sredstava naplati u Krajini u odnosu na ono što se vrati nakon što se izvrši raspodjela dobiti. Isti takav slučaj imamo sa drugim javnim institucijama i preduzećima koje sredstva prikupljaju na prostoru cijele BiH”, kaže Šepić.

“Najveća odgovornost na nama”

Niz drugih podataka pokazuje da viši nivoi vlasti nemaju poseban senzibilitet prema ovom slabo razvijenom kraju.

“Podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja za 2015. godinu pokazuju da Unsko-sanski kanton ima najniži stepen zaposlenosti (11,1%) i najviši stepen nezaposlenosti (59,4%), po čemu je ovaj kanton ubjedljivo zadnji u Federaciji BiH”, podsjeća Amir Hadžić, građanski aktivista iz Bihaća i nastavlja:

“Ako ovim podacima dodamo činjenicu da je u Programu javnih investicija Federacije BiH za period od 2016. do 2018. godine, koji sadrži podatke za 85 projekata ukupne vrijednosti 15,27 milijardi KM, na prostoru USK-a alocirano oko 60 miliona KM ili samo 0,4 posto, znači da smo svedeni na statističku grešku.”

Premijer USK-a Husein Rošić za DW kaže da se u javnosti već duži niz godina proteže teza da je Krajina zapostavljena u mnogim segmentima, posebno u infrastrukturnom dijelu, ali dodaje da odgovornost za to leži i na kantonalnoj vlasti.

“Mi smo tek sad u fazi završetka prostoronog plana, a možete misliti da unazad 20 godina nemamo taj najznačajniji dokument na bazi kojeg bi mogli ići infrastrukturni projekti”, govori Rošić. Za razliku od Šepića, on smatra da se stanje u posljednjih godinu-dvije popravlja kada su u pitanju izdvajanja viših nivoa za USK, ali još uvijek to nije na zadovoljavajućem nivou.

“Moram kazati da to nije u onom obimu koliko mi dajemo po raznim osnovama, ali opet za to najvećeg krivca pronalazim u nama. Mi imamo 15 zastupnika iz Krajine u zastupničkom domu Parlamenta FBiH i pet u Domu naroda, a kada se usvaja budžet oni nemaju jedinstven stav. To je naš osnovni problem, najveća je odgovornost ipak na nama”, samokritičan je Rošić.

Svaki građanin ima jednake potrebe

Amir Hadžić smatra da suština problema ipak leži u tome što se u BiH ne primjenjuje princip ravnomjernog ekonomskog razvoja.

“Znatan dio odgovornosti je u legitimnim predstavnicima vlasti USK-a, ali mi očigledno imamo problem u nakaradno uspostavljenim sistemskim odnosima. Njemački ustav polazi od činjenice da se javni prihodi moraju raspodjeliti na način da obezbjede ravnomjernu distribuciju javnih finansija po stanovniku, pretpostavljajući da svaki građanin ima jednake potrebe. U našem slučaju to bi značilo da kantoni sa prihodima većim od prosjeka FBiH, redistribuiraju dio ostvarenih poreskih prihoda nedovoljno razvijenim kantonima, te da Federacija osigurava dodatna sredstva za uravnoteženje prihoda nerazvijenim kantonima”, objašnjava Hadžić.

Sličnog mišljenja je i Senad Šepić, koji smatra da se problem zapostavljenosti nekih krajeva u BiH može otkloniti samo sistemskim rješenjem na državnom nivou. Način na koji se treba razvijati zemlja u budućem periodu, po Šepiću, je sistemsko rješenje kroz Zakon o ravnomjernom razvoju i ulaganjima na prostoru cijele BiH.

“U tom slučaju bi bilo jasno da onoliko koliko ljudi generiraju sredstava na bilo kojem dijelu BiH, toliko im se kroz investicije to balansirano vraća. Ne bi bilo nikakvih unutrašnjih nesporazuma, ne bi bilo priče o zapostavljenosti bilo koga i mogli bismo graditi jedno zdravo društvo i državu koja pripada svima nama”, kaže Šepić i dodaje da bi se ovaj zakon, čiji je on predlagač, u formi nacrta uskoro trebao naći pred državnim parlamentarcima.

A premijer Rošić očekuje da će uskoro početi i realizacija infrastrukturnih projekata teških 25 miliona eura, koje je obećala federalna Vlada. S time bi, kaže, bile demantovane priče o zapostavljenosti. “Ako se to ne desi onda mi nemamo uopće više pravo da kažemo da smo dobili neka sredstva”, zaključuje Rošić, drugi premijer kantona u posljednje dvije godine.

Upitno je da li će pomenute investicije dočekati na tom mjestu. Samo u ovom mandatu kanton je imao četiri različite vlade. Između zapostavljenosti od strane Sarajeva i stalnih unutrašnjih političkih turbulencija, sve više Krajišnika bira “put na vlastitu odgovornost” koji vodi preko državne granice.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.